SRĐ

— 855 —

kruga. Ovo potvrgjuju i zmijini običaji u sužanstvu, koji su više noćni nego dnovni; n. p. ponajviše jede po noći i okree'e se tamo amo po krleci, dok danu gotovo spava; takođe sutonsko je doba kada sc zmija osobito ljuti: puše, sikće i bijesno udara u žice od krlotke da ujede netom se približiš, jer je i ova živina opake ćudi, gotovo kao i pređašiia. Međutimovaje zmija i vrla penačica, te se na stabla pene osobitom hitrinom'). Tijelo je ove vrste prilično dugo; glava plosnata, produgasta, tupasta, stoji na relativno potanku vratu; rep je poduji, jer iznosi šesti ili sedmi dio čitave dujine tijela, itd. — Zmijina je osnovna boja, na hrptenoj strani, bistro siva (u mladih primjeraka gotovo srebrnkasta), na kojoj boji vrlo lijepo oskaču nizduž tijela velike crne pjege, većinom oblika više ili mane nepravilnoga, produlenoga pakruga. Odozdo je zmija bijeložutkasta, pjegava, vrlo jasno-smeđaste boje i posuta malenim mrkim piknicauia' 2 ). U spomeuutoj muzejskoj zbirci domaćih plazavaca nalaze se tri egzemplara ove vrste u alkoholu: jedan je iz Zatona, drugi s Konala, a treći iz grada. Ovaj posledni bješe uhvaćen na polani, ispred crkve Isusovaca i vojničke bonice; to je velik primjerak jerjedug Г24 m. :i ). Osim toga, stigoše nam ove godine dva živa egzemplara, koje je ulovila jedna odlična gospođa u Slanome. Ako ovi prežive, kao regbi da hoće, nastajnu zimu, pružiće nam zgodu, da se boje, biva opširnije, prouče običaji ove vrsti u sužahstvu 4 ). Primjercima je gotovo metar du]ine. (Nastaviie se).

') Jedan primjerak, koji mi bješe u sobi, popnesojeđan dan povrh Trata od sobe zacuđivši me kako mogaše ondje doći. 2 ) Naš selak, nevješt, vrlo se straši od ove zmije, jer videći one crne pjege, koje rnu i iz đaleka upađaju u oko, cijeni da je kakva strašna otrovnica. 3 ) Ja mislim da ondje, u sredinu gotovo od grada, nije mogla doći ova zmija inače nego donesena možda u drvima (za gorivo); zavućena dariu u kom šuplem hreku, izađe u praskozorje, i baš u jutro bi uhvaćena od pok. B. Picinini. *) Što se gore natuklo o običajima pečatice u sužaristvu, bilo je proučeno i na drugim živim primjercima.