SRĐ

— 998 —

vića, S. Đ. Deželića, i đr. — Slovenaoa: Kreka, F. Cučeka i dr. — Bugarina K. Miladinova; — Srba: Zrnaja Jovanoviea, A. Popovića, J. Sundecića i J. Subotića i đr., nalazimo i Dubrovoane Dr. I. A. Kaznačića i Mata Vodopića. Radovi su štampani ćirilovicoru i latinicom naizmjenice. ❖ Srpske pjesme u tuđem ruhu. —; Ceški list ,,Slovensky Prehled" donio je pod naslovom ,,Iz srpske pojezije" nekoliko Zmajevih „Đulića uvelaka" u prijevodu Jana Hudeca, Uz pjesme je i slika Zmajeva. U 18. svesci nemačkog časopisa „Aus fremden Zungen" izašle su prevedene 4 pjesme Jovana Dučića. U istoj svesci ima članak o modernoj srpskoj lirici. * Stari rukopisi. — Jedan prijatel javla nam, da u biblioteci seminara Pađovanskoga ima šest velikijeh rukopisnijeh svezaka poznatoga jezuite Coleti o ilirskijem stvarima, koje Parlati nije iscrpao za svoj „IIlyricum sacrum". * Raspis za nagradu iz zadužbine Nikole J. Marinovića. Srpska Kralevska Akademija raspisuje nagradu iz zadužbine Nikole J. Marinovića, koju može dobiti ođličan poetski spis s moralnom i patriotskom tendencijom, koji je napisan čistim srpskim jezikom i ođlikuje se lepotom sloga i sadržaja. Veličina nagrade je do 960 dinara u zlatu, a nome će se nagrađiti ili đva. spisa (podjednako ili srazmjerno hihovim vrijednostima) ili, u izvanredno lijepom slučaju, jedan spis. Nagraditi se mogu kako rukopisi tako i štampani spisi koji nijesu stariji od dvije godine, t. j. koji nijesu štampani prije 1903. godine. Spise za nagradu vala podnijeti Srpskoj Kral. Akademiji najđale do 1. maja 1905. godine. Pisci mogu svoja imena unaprijed objaviti, ili prikriti do konačne odluke. U ovom drugom slučaju dužni su staviti neku bilegu na spis i na zavoj sprovođnoga pisma. Nagrađeni spisi su svojina pisaca, ali se moraju štampati onaki, kakvi su Akndemiji podnijeti. Na svima štampanim primjercima mora se staviti da su nagrađeni iz zadužbine Nikole J. Marinovića; ako se nagradi štampano đjelo, dužan će biti pisac da to učini naknadno. * Jedan engleski khižar obratio se svojim kolegama i izđavaocima s pitariem, koje se kriige sada najviše čitaju. Iz odg'ovora je izašlo, da se rom'ani čitaju kako i prije, ni marie ni više, ali da ozbilne kriige imaju danas mnogo veći broj kupaca. Kriiga; o prirodnijem znanostima traži se najviše. Poeziji ide naopako: ne će niko da kupi vragutu kriigu pjesama, pa ma kako krasno vezana bila, nemoj đa je od koga baš slavnoga pisca. *