SRĐ

— 1029 —

i sličnosti još brojnije, ne bismo mogli reći, da se Dante poslužio više ovom, nego li kojom đrugom vizijom. Sve legenđe, o kojima smo do sada govorili, sačinavaju velik niz, koji se na jednom kraju drži najstarijih vremena, a na drugome dopire sve do Dantova vijeka, pak i još daje. Dante ie znao iz svake pojedine vizije vješto uzeti ono, što mu se činilo najbole, pak sve to podrediti glavnoj svrsi i tako stvoriti ono djelo, koje, i ako ima saglasnih i slienih tačaka s literalnim produktima iste vrsti, ostaje u istinu najoriginalniji proizvod ludskog uma. * * * Da popunimo ovaj kratki pregled najznamenitijili legenada, o kojim je Dante mogao štogod znati i iz kojih je шоgao uzeti ovaj ili onaj prizor, od potrebe je da spomenemo još tako zvane političke vizije. Manastirskim (kaluđerskim) je vizijama bila svrha, da grešnike prestraše i kreposne Jude u nihovoj vjeri utvrde, ali političke vizije, koje se tek kasnije razviše, imaju drugu i različnu svrhu. Sastavjači ovih legenada nijesu više pobožni kaluđeri, nego svećenici upleteni u svjetske poslove. Računajući dobro na sklonost suvremenika, da vjeruju sve što im se pod oblikom vizije prikazuje, ove legende postaju u nihovim rukama osobito sredstvo da postignu žuđenu svrhu. Nije to više ekstatična vizija pobožna kaluđera, nego dobro promišjen san političara. Vizija postaje tako prikladnim oružjem da se kazne progonioci vjere, uspješno sredstvo da se posveti crlcovno imane zemajskih dobara, najprikladniji način da se uzveličaju i proslave dobročinioci crkava i manastira i da se prestraše neprijateh svećenstva. Ovakove legende ne potiču slušaoce ili čitaoce na pokoru, nego na tačno i redovito plaćane desetine; ne štite vjeru, nego imunitat svećenstva. U pakao ne propadaju više oni, koji su se ogriješili o Boga i o vjeru, nego oni, koji su štogod skrivili protiv pape ili svoga biskupa; raj nije više otvoren za one, koji su što podnosili za svetu vjeru, koje su drugi progomli na ovom svijetu, nego za one, koji su bogato darivali crkve i manastire. Ova je vrst vizije osobito cvala za feudalizma Karlovića u Francuskoj, kada je premoć svećenstva bila dostigla svoj vrhunac. Porijeklom su ove vizije pretežno iz Francuske, osim koje iznimke, kako