SRĐ

— 1150 —

— Prof. Wolf, upravitel opservatorija u Konigstuhlu kraj Hajdelberga, otkrio je jedan novi malen planet 13-te veličine. člTUl,fl . Na 9 o. m. u Biogradu je naprasno preminuo u svojoj 55-oj godini Stevan J. Jevtie. Jevtić je mnogo pisao i osobito se isticao kao humorista. Svoje humoristione članke i pjesme izdao je u dvije kriige „Sito i rešeto" i „Album humorističkih slika". Naisisao je i dva romana, jednu dječiju glutnu, jedan spjev iz srpske proslosti itd. Rodom je bio iz Novog Sada, učio je medicinu u Beču, pa je bio profesorom u Novom Sađu, odakie je otišao u Biograd za učitela riemačkog jezika na gimnaziju. Svršio je kao prevodilac u ministarstvu spolnih djela. * * * — U Beču je umro Dr. Emil Szanto, profesor klasične arheologije na bečkoj universitati. Kao vanredan poznavalac grčkoga i rimskoga prava, arheolog i osobit epigrafičar, čija su naučna ispitivaria rasvijetlila mnoga tamna pitaria i prokrčila nove puteve, bio je na glasu i izvan svoje domovine. Umro je na priječac, još mlad, ostavivši samohranu majku. Od riegovijeh djela pomiriemo „Untersuchungen iiber das attische Biirgerrecht", „Plat'aa und Athen", „Anleihen griechischer Staaten", ,,Hypothek und Scheinkauf im griechischen Recht", „Das Griechisehe Biirgerreclit". IZ LISTOVfl. U Westermanns Monatsliefte (sveska za novembar) dokazuje H. Stern u članku „Nietzsche und die Frauen (Niče i žene), da se ne može upoređivati Ničea kao mrzioca žena sa Schopenhauerom, „realistom lubavi". „Mjesto prezrivo gledati žene s visoka i ponižavati ih, on im je u čovječanstvu ođredio mjesto, koje ih iznosi visoko nad niveau, na koje ih obično postavlaju Judi, koje on nije marie od žena grdio". Žena, kako je on vidio i sebi predstavlao, nije nikad bila nišanom riegovo poruge. * * sfc U „Velhagen et Klasings Monatshefte", sveska za novembar, govori Dr. M. Wilh. Меуег u članku ,,U svetištu astronomije" o о]заžariima Erosa, u kojijem sudjeluju opservatorija iz svih krajeva svijeta. Godina 1898. otkrio je fotografskijem putem Grustav Witte, mlad astronom na opservatoriju Uraniji u Berlinu, maleni planet Eros, znamenit osobito s toga što obilazi oko sunca između zemle i Marta, te je dakle, izuzevši mjesec, nama najbliže trajno nebcsko tijelo. Po tome je novi planet bio najzgodniji, da se dobije tačnija osnovna mjera za sva određivaria dalina u svemirskom prostoru, t. z. sunčana paralelaksa. Sastavila se radi toga naročita komisija za. opažarie Erosa sa glavnijem sjedištem u Parizu. Dvadesetak opservatorija rasijanih po cijeloj zemli stupiše u tijesnu organsku vezu, i sad će da se povuku rezultati iz tog opsežnog' rada, koji je trajao čitavu godinu dana, da se, naime, za jednu do dvije stotinkc od sekunđa ođredi tačnije malen kut od nekili 8'8 sekunada. Sva ta opsežna o^sažaria izazvaio je