SRĐ

idejom zanašahu većina kniževnika one dobe. Foscolo razočaran Napoleonovim ponašanem, proklinao je tadane stane i ideje koje preko Alpa siđoše u Italiju. Filozofija bijaše udarila pozitivnim putem. Enciklopediste iskjuciše Boga i neumrlost duše, a s negacije na negaciju niliovi sjedbenici zanijekaše i privatno pravo vlasništva, a izmisliše opće pravo glasa, mnogo vremena prije nego što je Ledru-Rollin sistematično obrazložio društvenu negovu korist. Ova filozofija, koja je je bila zacetak pesimizmu, koga je kasnije Schopenhauer uzdignuo na sistem, nakon malo izgubi vrijednost pred drugim idealima, kojim je ona ista pripravila zemlište. Isklucene Boga i neumrlosti duše dovelo je i do iskJnSena Kršćanstva; ali neka privlačivost k savršenom Biću, koja uvijek nekom tajnom silom djeluje na JudsKu dušu, stvorila je kult Božice Razuma i Religiju Judstva, a nad ruševinama ove, malo kasnije, August Comte nastojao je nametnuti društvu onu neumjesnu formu Pozitivne Religije. Cijeli ovaj kaos kolektivne psihe potaknuo je marjivo proučavane života i negovili problema. Novo doba od Goethea, predviđeno, zapoćimalo je. Možda nikada prije ovog vremena, od najdavnije epohe, kadaje pjesnik stvarao religiju — dvadeset i pet stihova Bzijoda sadržavaju izvor eijele grčke mitologije — rekoli, nikada prije filozofija i umjetnost tako se ne zbližiše, sprijatc}iše i uplivisaše jedna na drugu. Pjesnika, romanopisca, povjesničara, predvodi filozof. Često se dogodi da se pjesnik i romanopisac, povjesničar i kritičar, udaje od filozofije na kojoj se osnivaju sve niliove ideje, ali gotovo se uvijek k hoj povrate; gdjekad opažahe romanopisc-a, analiza kritičara, mašta pjesnika, istraživane povjesničara, ublažuju apriornost filozofske teorije; ali ideja filozofa uvlači se uvijek u narod, djeluje na društvo, jer je nu umjetnik znao prisvojiti i preobličiti. Ideja filozofa - - a ovo je sigurna činjenica, koju nesmijemo nikada smetnuti s uma stječe se i gubi, kada je u isto vrijeme pjesnik, romanopisac i povjesničar prisvoje. Umjetnik je mislioc različit od filozofa; velim o velikom i pravom umjetniku, ne o srednem, čije djelo s negovom smrti prestaje. Filozof, i kada zamišja, razloži ili se bar trudi razložiti, koliko više može i boje zna. On nastoji postaviti svoj sistem