SRĐ

— 157 —

Svećonik Simo Trošan, kanonik sv. Jerolima u Rimu, je pisac kriižice „Bogolubnos, koja se djeluje u petak veliki", a ta je kriižica, x j očevši od konca osamnacstoga vijeka, izasla dojako u najmarie dvadeset izdaria. * # * Iz pjesama Marija Kaboiića-Kordice (Caboga ). — Biografiju toga satiričkoga pjesnika (1505-1582) štampao je pok. A. Fabris u kalendaru ,,Dubrovniku" za god. 1900 (str. 162-4) i to iz jednoga novijega rukopisa u M.P.D. Bara Broiili, otkuda i mi vadimo ovu Kaboginu Pjesan Na rasad strašilo od gaća postavi, gizdava ma vilo, ter mene ostravi ; bijela si rumena kako varen jastog, cjeć tvoga imena smamjen sam ja nebog. Neg repa slađa si i bola neg kupus, po svetoga Vlasi za te grem kako puž; jak svijeća lojana topim se na evakčas, vodiš me svezana kakono da sam pas. Ako me ne budeš od toga slobodit praju t', da se bludeš, oči ti ću podbit. * * * U „Agrarner Tagblatt" napisala je poznata hrvatska kriiževnica Viktorija Risaković lijepi i valani prikaz o našern velikom pjesniku Voj islavu i riegovim pjesmama. Gospođa Risaković je već zadužila srpstvo sa svojim radom o Branku. Slične radrre na stranim jezicima, za srpstvo su velika dobit. * * * Srpshi umotrori u prevodima. Блгарска Сбирка (sv. 1.) ima u prevodu St. Kuntičeva priču Sima Matavula: Zvona. — Nusićev: Knez od Semberije preveden je na bugarski i prikazan u Sofiju na dan Nušićeve proslave dvadesetpetgodišriice krriževnoga mu rada. To je kažu prva srpska drarna na bugarskoj pozornici. Teodor Skrbić preveo je u „Pecsi Naplo" (br. 41.) iz Nušićevilr „Ramazanskih večeri": Salilr pič. * * * Na 7 ov. mj. proslavio je gosp. Branislav Nušić dvadesetpetgodišriicu kriiževnog rada. U počast bila mu je u večer svečana prestava, a poslije rie priređen je veliki banket, na kom je slavlenika najprije pozdravio. presjednik Matice