SRĐ

- 510 —

Osobito mjesto u predavanima i brošurama (te i u jednom dnevniku) zauzimje borba proti alkoholizmu (rus. „водка"), ne prclazeći u fanatički rigorizam. 2. Brošura Ruski pjesnici i pisci ide u broj ouih, koje su namjenene naobraženoj publici.*) Pogledamo li naslove pojcdiuih poglav^a (8), kao n. pr. Drama života; Drama Gogola; Pisac i čitate\; itd. itd. upitati ćemo se, jesu li možda tu skupjeni pojedini članci Petrova, no pročitamo li cijelu knižicu, vidjećemo, da se u iioj postepeno razvija jedna misao — piščevo poimane dožnosti jijesnika i pisca, kojc je od prilike ovako: Je li tcmel, svakoj drami u konfliktu dvaju protivnih principa, to sc takav drainatički momenat pojavl,ujo i ^udskoni životu u spoi u „dobra" i ,,zla". čovjek ti-aži izlaz iz tog spora, no ne nalazcći ga, muči se, kao labud slomjenim lcrilom, da poleti u visine. U takovoin se stanu nahode i pisci, te eto primjera kod Puškina, Lermoutova Gorkoga no osobito kod Gogoja, koji je uspio, da u „Mrtvim dusama'' prikaže mrtvilo u narodu, ali nije uspio u namisli, da prikaže Zive duše bo],e budućnosti. No i daje iza Gogo],a ima „mrtvih duša„ i one traže pomoći u — Gorkoga ( Trojica). Da! ali hemu samomc nije poznat pravi put života, — Pisac, dakle, mora da pozna život, da u n unese nešto „jasna" nešto „idealna", da bude duševni učitc], i da govori puku u jeziku srca, riječima lubavi, da ne prikazujc u svojim djelima samo zbi^u (kao Zola), da se ne srdi na ncprilikc u životu — već da pokazuje put k savršenstvu. To jc slivatio Tolstoj i pokušao da otkrije taj put 110 ipak i u svom, u tom smislu najsavršenijemu romanu, u Uskrsnuću došao je do toga, da Nehjudov samo pripoznaje svoju krivhu prama đjevojci Katjuši. Nadale je pošao Gorki „Noćištem" , u komu obično vidimo slike iz života a tačnije je označiti tumačenem života u dijalogičnoj formi kao kod Platrna. Tolstoj i Gorki pa i drugi pisci —- misli Pavlov — pokazati će čitate^u pravi put života tada, kada oni upoznadu taj put kod Učitel,a života, Jubavi, dobra i istine.

*) Ja nijesam imao pri ruci mski original, veo riemaCki preijvod od dvorskog savjetnika A. von Mickwitz (Halle a. S. 1905). Iz predgovora prevoditejeva uzeo sam vijesti o životu Petrova.