SRĐ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

KNJIŽEVNOST I UMJETNOST. Nov hrvatski dramat. U posljednjoj svesci „Savremenika" izašao je dramat u četiri čina „Prokletstvo" od A. Milčinović i M. Ogrizović. Radnja se događa u 14. vijeku, kraj Zagreba. Protagonista je čovjek koji u svom idealizmu i reformatorskom djelovanju dolazi u sukob sa svojim vremenom i propada. Debut srpke umjetnice. Nedavno je na operi u Miinchenu za prvi put stupila na pozornicu srpkinja g.đica Mira Korošecova. Pjevala je Santuzzu u „Cavalleria Rusticana". Pjevanje srpske umjetnice zanijelo je strogu publiku, a kritika dnevnika „Miinchner Neueste Nachrichten" izrazila se o njoj vrlo povoljno, tako da se g.đici Korošecovoj može proreći naj sjajnija budućnost u umjetničkoj karijeri. Vrla umjetnica rodom je iz Siska, a muzičko obrazovanje dovršila je u bečkom Konservatoriju. Spomenici. Grobnica Karla Velikoga. Dne 17. o. m. otvorena je, po želji njemačkoga cara, u katedrali u Oahu (Aachen) dragocjena grobna škrinja, u kojoj od trinaestog vijeka počivaju ostaci Karla Velikoga. Skrinja je otvorena sada već po šesti put u svrhu proučavanja dragocjenijeh grimiznijeli tkanina, u kojijem se nalaze careve

kosti. Pri otvoru bili su nazočni: nadbiskup, politički predstavnik, građski načelnik i Dr. Lessing. Car Karlo Veliki umre 814. godine i sahranjen je u kripti pomenute kateđrale u rimskom mramornom sarkofagu, te predstavlja otmicu Prozerpininu. Car je u grobu sjedao na prijestolju s insignijama carske vlasti i s evanđeljem na koljenima. Poslije je grobnica zasuta, da je ne bi našli Normani, koji su harali po Njemačkoj. Car Oto IIT. 1000. godine prodrije u kriptu i nađe kosti Ivarlove onako, kako su sahranjene. Oar Fridrik II. trinaestoga vijeka izvadi kosti iz sarkofag'a i postavi ih u raku u glavnu lađu kateđrale, gdje su i sada. Ta je raka ili škrinja od pozlaćena srebra i urešena je skulpturama, dragijem kamenjem i emaljima. Sarkofag bili su Francezi početkom XIX. vijeka poslali u Pariz, pak ga poslije povratili. Ali već 1843. godine otvoriše iz nova raku i liječnici nađoše, da je Karlo V. bio uprav g'orostasne veličine, kako ga opisuju sredovječne lironiste. Samo što mu se lubanja ne nalazi u raci, nego u glavi jedne biste (poprsja) postavljene u istoj crkvi. Sada raku otvoriše da se fotografišu one tkanine. Kako je pripovjedio Dr. Lessing, upravitelj berlinskog muzeja industrijalnijeh umjetnosti, od svile su obje dragocjene tkanine, u koje su zamo-