SRĐ

ANTUN SORGO O MADAME de STAEL.

779

dija joj nije uspjevala, ona nije bila za pozornicu; to je i sama Stael opazila po svojoj tragediji „Јапе Стгау", pa se je dala na druga polja. G. 1788. napiše „Lettres sur les ecrits et le caractere de J. J. Rousseau", koje ipak što se kritike tiče nije baš uspjelo. Zanimiv je Staelin položaj prema franceskoj revoluciji. Ona je s pocetka bila veoma oduševljena za revoluciju, ona se za nju zagrijavala, ali njeno žensko srce nije tako olako moglo da i dulje ostaje ravnodušno prema golemom proljevanju krvi; krv, potoci krvi ljudske uslijed revolucije su postajali bujniji, a njezino srce pocinje da osjeća sućut u ubijanju i klanju, te gle! — od prvašnje oduševljene revolucijonarke postaje Stael blaga gospođa, koja i plan snuje kako da kraljevska porodica pobjegne. Njezin plan nije bio prihvaćen. Onaje рабе u prilog kraljicin napisala (1793) ,,Reflexions sur le proces de la reine", aii je i to bilo bez ikakva upecatka, nije ništa pomoglo. Treba pomenuti da je sama Stael g. 1792. morala bježati. Ziveći na strani ona je putovala, a u Zenevi se — kako ćemo docnije vidjeti — sastala i s našim Antunom Sorgom. Njen rad na strani nije bio neopažen, nego je još i pobudio zanimanja i interesa, pa ako nijesu njene Refleksije od 1793. ništa djejstvovale, zato je biio obratno sa ,,Reflexions sur la paix, adressees a M. Pitt et aux Francais", što ugledaše svijetla u Zenevi 1795 g. a osobito ,,De 1' influence des passions sur le bonheur des individus et des nations", što bi objelodanjeno god. 1796. puno zdravih i dubokih misli i ideja. Putujući imala je prilike više puta upoznati se sa cuvenim književnicima i naučenjacima. Njezino spisateljsko djelovanje nije odmah zahvatilo na šire; uži krug citalaca se po malo proširivao, dok god. 1799. ne izda ,,De la litterature consideree dans ses rapports avec les institutions sociales". Tada se njeno ime proširilo, tada je ona post.ala na daleko poznata. To je odskočilo i još više kad god. 1802. izađe roman „Delphine", koji je izdao Saint-Beuve 1868. Taj je roman izdat u 4 sveske, u Leipzigu opet g. 1847. u 3 sveske. Procitati tu knjigu znači upoznati mladost gospođe Stael, kako ju je ona. sama opisala u obiiku pisama. Ona se poznaia i Bonapartom, a to je bilo g. 1797. kad se je s puta povratiia u Pariz. Ali ona stane da protiv njega