SRĐ

753

СРЂ. - SRĐ.

raka osvrne se na prozor gospođe Anico i vidi je još na mjestu da miče ustima, motajući rukom u zdrak uzdignutom. Posmjehne se baba i đoda sama sobora: Romoncaj 1 koliko ti drago, imam i drugoga posla, kamo li tobe slušat i tvoje zanovetanjc ! Imala je pravo Klara. Ono vecer nije gospođa nikud izišla, ali sutra dan bi drukčije. Prvo gospar Luco ištom po sutonu, buduc se nekoliko zadržao s Orsatom, otide da se poigra na škaka sa svojijem starijem drugom Vlahovijem ocem; a gospođa Mara, po nauku starijeh dubrovačkijeh vladika, smoli prije dio rozarija sa službom, naredi joj što će rabotati, pak uzme svoj košić s pripređalom i s^klupkom svile, i uz pratnju jedne mlađe službenice otido na posijelo pravo u Anice Bučice. Koliko god bijašo grda na svačijo oko a dosadna babi Klari, ipak Anica Bučica bila jo dobra i svijosna 2 viadika. Zadnji potomak obitelji Menčetica živjela jo neudata sama na svome domu do preko osamdeset godišta. ..Bučica" bješo joj nadirae nadjedeno, i tako već nkorijenjeno da ju je malo ko već zvao pravijem prezimonom, paček „Anicu Menzinu" da je zovne, nije svak ni poznao, a Anicu Bučicu vas Dubrovnik. Pridijevati imena bijaše stara navičaj vlasteoskijeh obitelji i malo manje neg svaka irnaše svoje. Krnjić bijahu Restići; Špaleta Kabožići; Skatic Pučići; Deleo, Vrag, Delubio Sijerkovići ; Cepić jedno plemo Getaldića; Kozica jedno Gučetića; Bjelan jedno Bunića; Minčjulin Đorđići; Tamarić njeki Zamanjića. Ovijem nadimenima bješe se sam puk tako zbiknuo, da po njima nazivaše i zemlje svojijeh gospara. 1 do danas u Konavlima ostalo je: „па Tamarića brdu", na „Spaleiinu", „па Skatićevir'. U Gružu ima malo selište Giman, tako nazvato od starinske kuće Đorđića Gimana, a drugo na Delubijinu, od kuće Sijerković-Delubija, sa svijem da su obo dvijo od davnina promijenile gospodara. Nu, da se povrnem k Bučici u doba ove povijesti starica od sedamdeset i dvije godine malo jo na dvor izlazila: do crkve i do kojegod stare prijateljice bijašo sva njo šetnja, ali

1 „Romoncati" — žamoriti jaoijcm glasom, 1<б da so s kijem karaš. (Op. pis.)

2 „Svijestan" Dubrovčanima znači isto što „mndar, pamctan", ne dakle u smislu talij. „conscienzioso". Za ovo zadnje Dubro včani no vele „savjestan" nego „đuševan". (Op. ured.)