SRĐ

220

СРЂ. — SRĐ.

niti grad. Ističe seljake i seljakinje iz dubrovačke okolice s njihove prekrasne narodne nošnje i stasitosti i cistoće, što je posljedica stare slobode. Ističe neke glavne tačke iz dubrovačke povjesti kao zabranu trgovanja robovima, koju su Dubrovčani odredili već 1416. g , kad je to Engleska učinila tek 1807. g. Pripovijeda o diplomaciji i trgovini Dubrovčana i naporninje i napućuje strance, koji dolaze u Dubrovnik, da sc obrate na prof. Vučetića, urednika našeg lista. Pripovijeda da su Dubrovcani ustupili Turcima Klek i Sutorinu, sanio da ne budu u dodiru po kopnu s Mlečićiraa, da je ogrorana stara trgovina dubrovacka propala, ali zato da su Dubrovčani ostali jednako isto valjani pomorci i postali vrlo okretni vlasnici vatrenjača. Nabraja neke spomenike u gradu, trgovinu jednog terzije i starinara (Kiri) i okolicu, kao Lokrura, gorostasne raakljene u Trstenome i Rijeku. U posljednjem (7 čl.) pisac se bavi Bokoin, pošto strašnom jugovinom iz Dubrovnika stiže u divotni ovaj zaliv ili fjord i velikom kišom u Kotor, zadušen odasvuda bridinama, mjesto junaka na kopnu i po raoru u službi mletačkoj. Naporainje sv. Tripuna i prijašnju provoznu, izvoznu i uvoznu trgovinu s Crnom Gorom i kori državnu austrijsku upravu, koja je tu trgovinu raarljivo uništila. Jedini je sada izvoz iz Kotora izvoz Crnogoraca iseljenika i kaže da ih je dosada sašlo dvadeset hiljada; ali da oni šalju svake godine iz prekooceanskih krajeva sedara miliona kruna svojim kućama. Clanci su napisani, kako se može razurajeti iz ovog izvatka, sirapatijora prema naraa, ističu naj znamenitije stvari o trgovini, industriji i drugim sličnim našim prilikama tačno i vrlo duhovito a mogu služiti kao zanimivo štivo za sve čitaoce iz naših zemalja, nadasve trgovcima, ali bi pisac mogao potanjim daljnjim vijestima trgovačkim i industrijalnijem u TršĆanskom Lloi/du učiniti temeljitiju uslugu našoj zemlji. Svraćamo pažnju naših čitalaca na ovaj list. Triester Zeitung o Dalrnaciji, Dubrovniku i Boki Kotorskoj. Gospodin Weinwurni donosi iste putopisne crtice na njemačkom jeziku u 28. br. od 4. februara o. g. ovog lista i tim je poradio na više raširenje njegove radnje u prilog naše zemlje.