SRĐ

БИЉЕШКЕ. — BILJBŠKE.

329

новићу; пјесму Џозуа Кардучија: На извору Клитумна, прев. Бошка Деснице. f Ladislav Evgen Petrović, slikar t umro je u Boču 1. aprila o. g. Rodio so u istom gradu 26. januara 1839. Otac mu, Mitar Pctrović, bješe vajar. Iza smrti očevc poče Lađislav učiti slikarstvo u bečkoj akademiji pod profesorima Steinfeldom i Zimmermannom. Njegova je struka bila pejzaža i arhitektursko slikanje na ulje i akvarel. Njogove austrougarske narodne nošnjo bile su reprodukovane u bojama. Bio je za 25 godina umjetnički dopisnik franceske „L' Illustration" i crtao je za „Illustrierte Zcitung". Mnogo je radio za knjižnu trgovinu. Jedan njegov nacrt plakata za Jubilarnu izložbu u Beču 18b8. bio je nagrađen. Tu je on bio izložio četiri velike slike na ulje o Beču, koje su sada grada Beča< Drugo četiri velike slike o povodnji u Segodinu kupio jo stranom grad Segedin, stranom ćosar Franjo Josip I. U Kiinstlerhausu izložena je sada slika na ulje „Joscnski motiv". Bio je ukopan u srijcdu po podno 3. o. m. u Centralnom groblju u Beču. f Karl Gussov, slikar, шпго je 27. marta u Pasingu kod Miinchona. Наука. - Nauka. Filosofija i pravne znanosti. Mudre izreke. Oštrina zakona umnožava zločinstva. Montesquieu. Iina zakona, ali ko ih pi'iinjenjuje. Dante. Mnogi Jjudi snažo tijelo vježbanjcm, a no brinu sc da osnaže dušu krepošću. Diogenes. f Pobjedonoščev. Prokurator sv. ruske sinode uinro je 23. marta u Petrovu gradu. Rodio se 1827. u Moskvi,

gdje mu je otac bio profesor literature. Položi 1846. s odlikom konačni ispit u duhovnom seminaru u Moskvi; zatim je učio u carskoj školi prava u Petersburgu i postade tajnikom i velikim tajnikom u vladinom senatu u moskovskom okružju i u isto doba profesor građanskog prava u universitati u Moskvi. Pozvatje 1860. u Petersburg da bude nastavnikom pravne znanosti djeci cara Aleksandra II. Pratio je 1S63. velikog vojvodu nasljednika prijestolja na putovanje po Rusiji i napisao je o tom i knjigu. Postane 1868. ministrom i senatorom, a 1880. velikim prokuratorom sv. sinode. U ovom smještaju on je djelovao moćno ali nesebično na cijelu rusku politiku, počam od stupanja na prijestolje Aleksandra III., za carski apsolutizam i pravovjerje. Bio je ne samo znamenit državnik, nego i pravnik učenjak. Njegovo djelo o ruskom građanskom pravu, koja je prva potpuna radnja o ruskoin pravu, neophodno je potrebito za svakog ruskog pravnika. Izdao je i druga juridička đjela i monograflje i veliko mnoštvo pobožnih knjiga. Grodine 1896. slavio jo pedesetu obljetnicu državnc službe. Na mlado ljeto 1904. dobio je naj viši ruski orden, orden sv. Andrije u briljantima. Bio je velik protivnik zapadne evropske kulturo, parlainentarizma, porotnog suda i slobode štampe. Imenovan mu je za nasljednika u sinodi knjaz Obolenski. f Grof Lambsdorff (Vladimir Nikolajevič), ruski ministar spoljašnjih ]>osala, umro jo 20. marta u San Remo u dobi od 62. godino. On bješe porijetlom prastarog vestfalskog' (njemačkog) plemstva. Dr. Petar J. Gudev postao je iza umorstva PctkovJjeva predsjednikom