SRĐ

522

СРЂ. — SRĐ.

pire odvraćanju svoje osi, netom mu može slobođno izbjeći pravcem pravog kuta. Tako je i s koturačom, koja padne, netom stane. Arliimeđova vrtaljka sastoji iz malog 1 kotača zamašnjaka, što stoji u vertikalnom obruču, i vrti se oko osi, koja čini premjer obruču. Ako se ovo kolo (kotač) stavi u brzo kretanje a obruč se izbočinom kao zrno nasloni na stup, obruč ne će pasti, nego će lebdjeti u vodoravnom pravcu i obraćaće se polako oko potporišta. Opazili su u istinu da se vatrenjače na kola manje valjaju nego druge i da je kretanje broda njihanjc poput pendula. Opitima sa vatrenjačama na koia Schlick je iznašao da se te pojave svode na načelo vrtaljkc, i mnogo brže vrćenje djelujc jače protiv njihanja. Schlick je mnogo opita učinio sa vrtaljkama primjenjcnim na modele broda i uvjerio se da ne trcba da vrtaljka bude velika. Napokon je pokušao sa pravim veiikim brodom i dali su mu u tu svrhu torpedaču. Spravu je ovako učinio. Os vrtaljke stoji normalno uspravno a kreće je brzo elektromotor. Vrtaljka i obruč položeni su u jedan okvir, koji se može vrćeti oko dva čepa, koji stoje prijeko prama brodu. Okvir, koji je nešto teži u svom donjem dijelu, postavi se iznova uspravno prama osi vrtaljke, netom je odvraćen silom koja se pojavi. Ako se brod i s njim os vrtaljkc nagne na stranu, tada se os vrtaljke makne pravim kutom prama ovom odvraćanju, jer se pojavi nagib osi vrtaljke s okvirom u pravcu duljine. Kad dakle brod hoće da njiha tamo i amo između krme i prove, vrtaljka se naglo s okvirom vraća u simetrijskoj plohi osprijeda i ozada, tamo i amo. Da sprava bude potpuna, da se mal ne posve zapriječi valjanje, hoće se

spravi jedna poluga, kojom se njihanje ukoči. Tada valjanje malo ne sasvim prestaje. Schlicku je dana torpedača. Kolo vrtaljke ima promjcr od samog 1 m a težina je od 500 kg. lvreće ga turbina, te u minutu kolo čini 1600 vrtnja. Djelovanje je vrtaljke bilo izvanredno. Prije se brod naginjao do 25°; kad je sprava počela raditi, samo 1°. Mnogi sumnjaju u uspješnost ovog izuma. Ipak će sprava biti odmah namještena na više njemačkih i inostranih vatrenjača. I. Z. Kongresi. — Italijanski geografski kongres u Mlecima. Ovaj je kongres za nas znamenit, jcr je bio čitan prijediog univ. profesora Cvijića u Biogradu o izradi etnogratske karte Balkanskog poluotoka, koji je odlični učenjak dao objelodaniti u „Srđu" u broju odBl.maja ove god. Kadnje kongrcsa biic su razdijeljene u četiri odijeljenja. U jedno odijeljenje bila je i škoiska geografija. Glede nje kongres je odlučio da se ima u Italiji uspostaviti geografija kao osobiti školski nauk i da po universitatiiua ima se odrediti posebna katedra za geografiju. Bilo je i nekoliko konferencija, kao ona što je držao L. Cattolica o svijetionicima i morskim signalima, časnik mornarice Tanca o Benadiru, prof. Levi Morenos o sianim dolinama za ribanje. Kongresisti su posjetili 27. maja geografske rijetkosti biblioteke Marciane, 28. maja geografske rijetkosti državnog arhiva, 29 rijetkosti g'radskog muzeja, 31. rijetkosti zaklade QueriniStampalia. Oni su također učinili nekoliko izleta; 27. u večer izlet iz luke Malamoko na Lido ; 28. bila je serenata u Canalgrande i požar u bazenu Sv. Marka uređen od općine: 30. izlot po vodi iz Kioze u Pad; prvog juna izlet