SRĐ

БИЉЕШКЕ — BILJEŠKE

Књиижевност и Умјетност.-Knjiž. i Umjet, f Josip Joachim, kralj violinista, umro je u Berlinu ovih dana. On se bio rodio u Kittsee kod Požuna u Ugarskoj 1831. godine. Uoio je u Beču u Georga Hellmesbergera i Josipa Bohma. Zatim je putovao po svijetu, pa se nastani u Lipskom u Njemačkoj, gdje postane prijateljem Medelsohnovim, pa u Weimar, gdje ga je Liszt štitio, pa u Hannoweru, gdje se oženi za Amaliju Weiss, umjetnicu. Još mlada pozvaše ga kao učitelja u kraljevsku visoku školu za muziku u Berlin, gdje je radio više nego 40 godina i odgojio izvrsnih umjetnika. Joachim kao solista bio je nenadmašiv tumač Beethovenovih kompozicija. Utemeljio je poznati Joackimov kvartet, te je i u Engleskoj bio slavljen. Radio je i kao koraponista. Stari ga car Vilelmo i Bisraark odlikovaše svojim prijateljstvom a mučaljivi ga maršal Moltke uvede u svoju kuću. Carica njemačka bila je između prvih na redu, da mu porodici pošalje sažalnicu. — Spomenik izumitelju šivala (sprava za švenje). Mala varošica, Amplepluis, u departmanu Rone, podiže spomenik Bartolu Thimonieru, izumiocu sprave za švenje. On u ovom gradu izumi svoj stroj za šav na verižicu. Bio je prosti šavac i samo nekako instiktivno dođe do svog otkrića. Jedan inženjer mu dađe sredstva da učini nekoliko strojeva. To se dogodi 1828. Ali radnici, kad su vidjeli da strojevi

rade u jednoj vojničkoj radionici, zabrinuti navališe na strojeve i porazbijaše ih i zaprijetiše Thimonieru, koji tada pođe u Pariz podnašajući nevolju i glad. Tek 1830- dobi patent koji mu je ponovljen kasnije. Na Londonskoj izložbi g. 1851. šivalo Thimonierovo pobuđivaše pažnju svačiju. Naređeno mu je nekoliko strojeva, ali vrativši se u Amplepluis morade se boriti za uzdržavanje brojne porođice. Umre 1857. kad se imao obogatiti prodajom patente н inozemstvu. Наука, - Nauka, — Mudre izreke. Kad djeca dođu u školu mokrijeh noga, trebalo bi da ili učitelji odmah pošalju kući. Kant. Svakome je milo ostarit, ali nikome nije mila starost. Narodna izreka. Volim da me slovničari poprave, nego da me narod ne razumije. s. Augustin Ljubav je cijcna Jjubavi. Nj. izreka. Liječništvo. Lijek protiv pelagre. Iz Bukarešta javljaju ovo. Profesor Bubeš, prvak na patološkom polju, priopćio je ovoj akademiji znanosti da mu je pošlo za rukom da nađe lijek protiv pelagre i da je njim dosad polučio dobar uspjeh na svojoj klinici a bio je opitan i od drugih kliničkih liječnika. Novi lijek naliči atoksilu, koji je profesor Koch upotrebio protiv bolesti spavanja. U Rumunjskoj ima sada preko sto tisuća bolesnika od pelagre. Ima ih mnogo i u južnom Tirolu i u pogra-