SRĐ

ОЦЈЕНЕ И ПРИКАЗИ. — OCJENE I PRIKAZI

809

Za subalpinski pojas, gdje se pojavljuje zakržljavljeni Abies Apollinis ili Pinus leiicodermis , ne pripisuje nikakvu znatnost granici stabala, a mjerio je i ucio ovaj pojas na mnogo gora, kao na Velebitu, na Lovćenu, Atosu, Olimpu, Taigetu i ost. Alpinslei pojas nije rastavljen od prijašnjeg na karti zbog njena maloga injerila. On karakteriše pojas nestašicom stabala i pojuvom da formacije grrnlja subalpinskog kraja rastavljaju se ovdje u sasvim male zakržljavljene i niske grupe, a naznacuje gorja, koja imadu ovaj pojas. Pisac je pak orizontalno razdijelio mediteransku oblast u četiri vegetaciona kraja ili zone , to jest: 1. Jadranski, 2. Helenski, 3. Skardopinski, 4. Egejsko-Euzinski kraj. Svaku od ovih zona dijeli opet na tri podređena kraja i predstavlja svu ovu orizontalnu diobu na trećoj svojoj karti. Za razdijeljenje u zone ili glavne krajeve upotrebljuje vegetacione crte drugog reda, kojo naznačuju orizontalne, a ne visinske, granice biljaka ili formacija. Za razdijeljenje glavnili krajeva ili zona u podređene upotrebljuje vegetacione crte trećeg reda, koje prostor glavnog kraja ili zone dijele u podređene krajeve isto orizontalnim granicama, jer one omeđuju prostor, kojim se šire biljke ili formacije jednog podređenog kraja. S razloga što nas naj više zanima naše primorje na Jadranskome moru, istaknućemo da je razdijelio jadranski kraj ili zonu u 1. Liburnijsku podzonu, 2. Dalmatinsku i 3. Arbanašku. Liburnijska ide od Senjske Rijeke do Krke, Dalmatinska od Krke do Bojane, a Arbanaška od Bojane do južnog kraja Valonskog zaliva. Od ovih vegetacionih podzona zanima nas naj više dalmatinska; prostor joj se po piscu sudara po prilici sa prostorom koji mu je i Beck odredio. To je, osim ostalih osobitih biljaka, prostor zimzelenih grmova kao Myrtus (mrča), Erica (vrijes) na kopnu, Laurus nobilis (lovorika) i zimzelenih stabala kao Pimis halepensis (primorski bor) i Суtisus ramentaceus (zanovet). Istice se i Pinus Pinea (Pinjuo) na Mljetu, Sipanu i Lopudu. Ovdje treba da istaknemo još jednu osobitu prednost ove knjige i zaslugu pišćevu t. j. da je on podjelu vegetacije u oblasti, zone i podzone utemeljio na vegetacionskim linijama prvoga, drugoga i trećega reda, što do sad niko još u botaniбкој literaturi nije upotrijebio i stoga smo pravom kazali da je on Balkanskoj flori stvorio domovinu. (svršiće se)