SRĐ

KAOIĆEVI IZVORI ZA POVIJEST SLOVINSKU

1015

con confusi dominij ; al quale potra ricorrere, chi non contentera di quant,o si e detto, descrivendo egli piu difuse e minutamente le cose. * iUi je zabilježiti, da je Kačić, i ako to nigdje ne spominje, izradio neke male ulomke povijesti slovinske po Orbiniju, jer da je i htio, nije ih mogao ispripovjediti po Doglioniju pošto ih ovaj nije usvojio iz Orbinija. O tomu se svak može lako uvjeriti, kad isporedi, što Kačić potpunije od Doglionija povijeda po Orbiniju o nekim vladaocima slovinskim, kao n. p. o Tješimiru, o Stjepanu II., o Vladimiru II., Urošu Milutinu, o poglavicama Rašije itd. Kačić je u ovom poslu ekletički postupao, u glavnome se držao Doglionija, ali je koješta prisvajao i od Orbinija. On je mnogo kraći u povijedanju od Orbinija, ali je opet opširniji od Doglionija. Doglioni se na onih 50 strana svojega djela (1004-1054), gdje opisuje povijest slovinsku (della Scliiavonia). dosta bavi i topografijom i geografijom slovinskih zemalja, ta samome opisivanju dalmatinskih mjesta posvetio je osam strana (descrittione de' luoghi della Dalmazia, p. 1026-1034),** dok Kačić rijetko što o tome natukne. U poređenju i izboru liistorićkoga gradiva Kačić se više ugledao u Doglionija negoii Orbinija. Dosele je začudno bilo (v. Živaljević, Letopis Mat. srp. knj. 178, str. 91), zašto Kačić mukom mimoilazi Altomana, o kojemu Orbini piše na s. 281-284 svojega djela, ali kad znamo, da Doglioii nema ni riječi o njemu, razumljivo nam je, zašto i Kačić o njemu mukom muči. Kačić je više držao do Doglionija kao historika negoli Orbinija, pa stoga kad se ona dva ne slažu u pisanju vlastitih imena, on se povodi uvijek za Doglionijem. Tako Kačić piše po Doglioniju : Razbin (Zagreb, izd. od g. 1889. s. 31), Leglet (s. 41), Lorica (41), Koilojan (56), Simodina (63), Narsoević (69), Iloina (77), Nediegrio (105), Laban (107), Nerea, Nogra mješte : Razbivoj, Leget, Lovica, Kalojoan, Simonida, Harsoević, Jerina, Nedjeljko, Lahan, Irena i Noga, kako se nalazi u Orbinija. Sada

* Historično pripovijedanje đosađ ovršeno ima služiti, ne samo za stvari Dalmacije, nego i za susjednu Rašu i Srbiju, jer ih Don Mauro Orbini, pisac historije Slovena, tako ondje pripovijeda a to smiješano njim će se moći poslužiti ko ne bude zadovoljan onim što se kazalo, jer on opisuje stvari opširnije i podrobnije. ** Opis mjesta Dalmacije.