SRĐ

GARIBALDI I NJEGOVO DOBA

1083

siromaha. Kad ga prepoznala, primi ga raširenih ruku i pođe k njegovoj majci, da joj najavi dolazak sina. Majka ga privine na grudi, ali ne tako stari Dominik, njegov otac. Bijesan na sina s njegova postupanja, htjede ga stari otac istjerati iz kuce. Majka, bojeći se da se ne dogodi kakvo zlo, pade na koljena pred sinom, te ga stade zaklinjati, da se povrati u Genovu, da se prikaže svojim starješinama i od njih da izmoli oprost. Bezazlena majka mišljaše, da joj svi ijube sina onom ljubavi, koju je ona gojila prama njemu. Ali sin, te poznavaše svijet i ljude bolje od svoje majke, pobjegne iz ocinske kuće, bojeći se da ne bi roditelji ućinili mjesto njega onaj korak, na koji ga ne mogahu nikako nagovoriti. Uz veliku pogibelj prepliva Graribaldi nabujalu rijeku Varo i stupi na francusko zemljište. Stigavši u Marseille dođoše mu do ruku novine, u kojima pročita svoju osudu na smrt. 3. se juna godine 1834. bijaše sastalo ratno vijeće u Genovi, da sudi devetorici od glavnih urotnika na ratnoj lađi De Geneys. Ta devetorica bijahu : Edoardo Mutru, Giuseppe Oanepa, Enrico Parodi, Giuseppe Dnluz, Filippo Oanale, Giovani Andrea Crovo, Giuseppe Garibaldi, Giovanni Battista Caorsi ? Vittore Mascarelli. Prvu šestoricu bijahu uhapsili, a posijednja trojica mogoše još na vrijeme umaći. Svi stajahu pod optužbom veleizdaje, i baš Garibaldi i Mascarelli da su novcem dobivenim iz inozemstva htjeli pobuniti vojnike na ratnoj lađi De Geneys i tako sudjelovati prevratu, kojemu je bila svrha da sruši opstojeću vladu; Caorsi da je novcem također dobivenim iz inozemstva kupio potrebito oružje i municiju, a ostala šestorica da su znali za urotu, a da je nijesu otkrili svojim starješinama. Vodio se sud, te ratno vijeće proglasi nevinim prvu šestoricu optuženika, a ostalu trojicu osudi na smrt, uz izjavu, da je svakomu slobodno, na kojem god mjestu, da izvrši osudu ratnoga vijeća. Doznavši Garibaldi za svoju osudu, nije se za čas bojao pogibelji, ali i ako na francuskom zemljištu, nije se smatrao obezbijeđenim, jer ne bijaše iskijučena mogućnost, da Francuska ne preduzme ulogu krvnika i tako izvrši osudu ratnoga vijeća. Stoga Garibaldi odluči da krene preko Oceana u slobodnu Ameriku, kamo bijahu već pošli mnogi talijanski bjegunci, a