SRĐ

1110

i Pulja, južno od nje, tako mislim, da možemo slobodno uzeti, da su od prilike u isto doba i s istoga razloga prešli u Italiju i ovi naši kolonisti. A ima i dobrih razloga za to : na crkvi u Palati ima kamen, na kojemu piše: „Нос primum Dalmatiae gentes incoluere castrum ac a fundamentis егехеге templum anno MDXXXI", to jest : „Dalmatinski narod najprije se nastani u ovome gradu i podiže hram iz temelja godine 1531", dakle budući da nema razloga da ne vjerujemo tomu natpisu — dalmatinski bjegunci dođoše u ovaj kraj nekoliko vremena prije g. 1531, jer sigurno nijesu počeli crkvu graditi odmah iste godine, kad su i prešli! naprotiv biće prošlo dosta vremena prije nego su se mogli tako urediti i ekonomski podići, da su mogli misliti da grade crkvu ; svakako, ako je istina, da su se nastanili najprije u Palati, i ako je tačna vijest, da su u Stifilič došli g. 1518 (v. str. 1113), izlazi da su se nastanili u Palati prije te zadnje godine ! U tome je pogledu važno svjedočanstvo poznatoga dominikanca O. Serafina Razzi, koji je g. 1587-1598 bio u Dubrovniku i štampao (g. 1595) prvu dubrovačku historiju ; on je neko vrijeme prije toga bio i u Abrucima u gradu Vasto, pa u svojim rukopisnijem „Viaggi (putovanja)" pripovijeda i kako je g. 1577 bio u bližnjemu mjestu Cupello, što su ga osnovali slavenski bjegunci : „Treba znati (govori Kazzi) — pošto su Turci prije mnogo godina osvojili i okrenuli pod svoju vlast gotovo cijelu Slavoniju u zagorju, tako da gospoduju gotovo do mora, — da su mnogi ljudi zato, da ne bi izgubili kršćansku vjeru, a da ne bi bili pod vlašću nekrsta, prešli preko mora i došli u ove krajeve Abruca i Pulje, gdje su im kraljevi činovnici od milosrđa dali više mjesta. Tu su se oni nastanili živeći pod slarnnim kolibama i pod sjenicama. Docnije, težeći zemlju i sijući i mučeći se, počeli su zidati kuće i jednako napreduju u broju i imanju Ovo selo, u koje ja bih pozvan, broji od prilike sto ognjišta, a još su živjeli ponajviše u kolibama ..." Istina, Razzi o istome selu govori i da „imaju svoju crkvu, daleko od sela na strelomet, oko koje je poveće groblje, a oko groblja jama 3 ", ali ta crkva nije sigurno bila mnogo bolja od koliba, pod kojim su ljudi živjeli, jer bi inače Razzi to spomenuo (kako što kaže, da nije bilo propo-

3 Fra SerafLno Razzi, Cronaca vastese (Vasto 1897), str. 18-20.