Student

JOŠ JEDNA KONGRESNA POLEMIKA

SA VI KONGRESA SAVEZA KOMUNISTA SRBIJE

Komlilja *» pređstavke t tatb« VI Kongreta SK Srblje predlotila Je da 8« potvrdl odluka IV sednlce Gradske konferencije SK Beograda o raapuStanJu ogranaka SK na grupama za sociologlju 1 filozofiju FKozofskog fakulteta, Jer Je saključlla da Je odluka Gradske konferenclje u skladu sa Statutom SKJ. Povođom ovog predioga na Kongresu se razvila sledeća diskusija: NIKOLA ROT, delegat Univerzitetske konferenoije, (profesor Filozofskog fakulteta): Imam obavezu da u svoje Ime i ispred osnovne organizaoije koja me je predlož la za delegata iznesem primedbe na ovu odluku o neprihvatanju žalbe 153 člana raspuštenih ogranaka filozofske i sociološke katedre Filozofskog fakulteta. Ja molim da Kongres razmotri svoju odluku i da uvaži neke od prlmedaba koje ovde iznosim. Organizacija kojoj pripadam m : sli da ovakva odluka ne afirmiše u potpunosti snažni demokratski razvitak u našoj Partiji koji je počeo i koji se dalje odvija. To misl m iz sledećeg razloga: u odluci se navodi da dola- ! zi do raspuštanja zbog aktivno- j sti određenog broja članova, ne- j kih nastavnika sa tih grupa, dakle nekih članova; a sada u obrazloženju saznajemo da je reč o znatnom broju članova. Osim toga, nije bilo sastanaka ndti ogranaka n ti organizacije u celini, a kol : ko je nama poznato, Univerzitetski komitet nije posebno raspravljao o nečijoj krivici i o mogućnosti raspuštania organ'zacije. Sednica Gradske konferencije bila je 19. jula, u periodu kad je počeo raspust, laKo da je čak većina članova o raspuštanju tih ogranaka saznala uglavnom iz novma. Drugo, među shvatanjima i postupcima članova, zbog kojih se rasoušta organizaoija navods se njihova aktivnost, nj 'hova shvatanja i postupci u toku junskdh događaja, pre 1 posle junskih događaja. Težište se kao i u ovom obrazloženju stavlja za period posle junskih događaja. činjenica je, međutim, da je odluka doneta 19. iula, dakle neposredno iza junskih događaja, i da tako niije b’lo n’ moguće da se ispolii neka izrazitiia antipartijska ili nepartijska aktivnost u tom kratkom perodu. Pored toga, i na ta dva raspuštena ogranka raspravljalo se o Smern : cama. Iz zarrsnika koji su dostavljeni proizilazi da su. Smern : ce prihvačene, da su m , članovi tih ogranaka prihvat li čak i kao izraz težnii ; li želia za koie su se oni dugo zalagah. Može se dobiti utisak, bio on pravilan ili nepravilan, da ova odluka ipak predstavlja sankciju, reoresaPje na junske dosađaje, što, međutim, ne bi buo sasvim logično. jer se u odluci navodi da junski događaii imaju poidt'van karakter, s obzirom na inicMative i sadržai, kao i na oosledice, tako da aktivnosti nekih članova Filozofskoa takulteta u toku junskih događaia, iako je možđa bila veča. ne bi bila r'zlog za ovakvo odhič'vame. Dalje, u argumentacMi koiu je donela Gradska konferenam iznosi se veliki broj razloga. Ja ne bih hteo zadržavati ovaj Kongres nekom analizom t\h argumenata. ali morami reČ! da m ogranoi koii su ostali na F lozofskom fakultetu - to ranka - ni Konferencija prihvat’H obrazložeme odluke. nisu nrihvatrli tu iu On? smatraiu đa tamo ima navedenih razlosa koii se ne mocti ni s obrirom na rvhovu logičnost odribtti. Savoči se da sti isb liudt istovremeno 1 sani i da sn sklnn, demokrat : zmu, da su se d vremma otvoreno iziasmavahi i verbMno đektansab i ™ 11 Partiie i za Smmrnce. Bez obzara na to. naiteža je i i* ća ontnžba. koia ie rukovođda Komi-’iu za žalbe da w hva ovn odhtku. ta da se radt ° ne nribvataniu samoimravliama kao puta našes sodtalističkog ra*£ tka od strane odredenos hrma članova. Ja ovde moram da kažem da svt članovt nos°bno ?z ov ; b rasnncten'b or teta stoie na luvu naše u mzviianiu samouoravliama. Moiitse. rantme se. mri'c.to JSSVn tsnmi i nmedimh č'mova. AF. «« uv £ ravahi da ie uvek tntenc ta tth istuna bila razvijanje stvamog ro rn m i nrav i; ania. . ... Ja moram reći đa ie to i utisak njihovih drugova iz part’j-

ske organizacije, vdike iU prc-1 težne već.ne tih drugova. Zace-1 i lo su pojediine od formulacija u , i trim isl-pima takve da se ne, i mogu prihvatl'tn. Suština je, me- I đutim, u osnovnoj nameri, u os- i novnoj intenciji. Mi verujemo 1 da takva namera i intencija nije J bila protiv linije Partije. 1 r Najzad, teško je prhvatiti da ' < su veoma aktivni članovi tih o- ( j granaka. koji su kao svoj poziv ! I prihvat li proučavanjem marksd-1 i zma i razvijanja teoretske misli , 1 na osnovu marksizma, a to su i ‘ člano'Vt ogranka sociolog : je j fi- j lozoflije, bili toliko idejno ne- i osetljivi da ne bi primetili da J se zaista radilo o stavovima kpji su suprotni osnovmm principi- 1 ma i omovnoj liniji SKJ. i Radi toga, s obzirom na sve j ove razloge, ja sam slobodan da 1 predložim da se nađe celishod- < nije rešenje, da se ne prihvati ( neposredno raspuštanje ograna- j ka, da se pojedioici, u č'ju se akfvnost sumnja, pozovu na Izjašnjenje i odgovomoct, da im se pruži mogučnos.t da se slobod- 1 no iziasne i, ako je to potrebno * i poželjno, da se obrazuje poseb- ' na komisija koja če razmotriti I to pltanje. Ja verujem da bi to više doprinelo daljem demokrat- < skom razvitku, a u krainjoj H- i n : ji i učvršdivanju ideološkog jedinstva. 1 NIKOLA ĐORĐEVIĆ, đelegat iz Beograda, član Komisije: Mi smo imali prlike da se sa primedbama koje je sada | drug Rot izneo upoznamo kroz žalbu koja je Komisiji upućena od strane ovih raspušten : h ogranaka. Prema tome. mi smo i ove primeđbe već mali u vidu kad i smo predložili Kongresu ovu odluku. Kom'sija ie savesno ispitala navode u žalbi kao i obrazloženje dato prl donošenju odluke u toku Gradske konferenoije. Konvsdja je pri tome imala u vi- • : du j stavove i pol'tičke ocene I izražene u Smemicama, na 15. sednici CK SKS„ na 9. sednici CK SKJ i u govorma druga Tita, a koje su, to treba reći, prihva- < čene od članstva i organiizaclje naše Republike. Morara da naglasim da je i K«> misija bila jedinstvena u oceni idejno-političkog stania u ovim ograncima, a i sama žalba, njen način i a priori odbijanje svih političkih ocena i stavova u tvrdnji govori u prilog toga. U o vim ogranc’ma ništa se bitno n ; je izmeralo ini reči samokritičnosti se ne nalazi u postupku. Međutim, istovremeno komisija je bila u pr'lici da se upozna sa p : smom koje je uputio prof. Filozofskog fakulteta, raniji sekretar te organizaoije, a koji obaveštava kako je protekao sastanak na kome se diskutovlo o Smemicama. Tu on upozorava na otvoreno neprijateljsko istupanje, na polemiku sa stavovima u Titovom govoru, na to da se među nek'ma prepoznaju otvorend neprijatelji i zna se za njih da su neprijateljl i govori da je atmosfera bila takva da su se ta dva profesora koji su predsedavall jedva održalj i da su strahovali da ne budu stnenjeni kao predsedavajući, a da ova grupa nreuzme dalje vođenje sastanka. i Tako je otpril’ke izgledala atm<> sfera na szistanku prema tvrdnji profesora, ranijeg sekretara te orgamzacije. (Vidi izveštaj sa konferencije SK Filološkog fakulteta str. 5., prim. red.) Način na kojd je žalba pisana polazi od jedne globalne ocene, a to je da se aprirori odbija sve što je navedeno i šfo.j® u dosadašnjim pol'tičkm ocenama, posebno u obrazloženiu Gradske konferencije, i tvrdi se da ni jedan student ni profesor sa ovih katedri ne mož.e da prepozna sebe, odnosno da se nieđusobno ne prepoznaju ni u iednom stavu. Znači, apsolutno su imuni i čisti, to se na njih uopšte ne odnos : . Dalie, obavešteni smo, kako je u Izveštaju naše Komisije rečeno. da Komisija koia je fori mi-rana od strane Gradske konferenoije sa zadatkom da preispita ooiedinačnu odgovomost, (drug Rot je o tome govorio, a to je 'Sto primedba u žalbi) niie pojedinačno razgovarala. Međut'm, po Statutu postupak pn raspuštanju organizaoija je takav da se organ’zacija raspusta unravo zato što je nemoguč dijalog, što je atmosfera takva. I što ne može da se dođe do utvr-1 đivania. a Komisija utvrđuie poiedinačnu odeovomost. jer sama odluka o raspuštaniu ne znači da su članovi iskliučeni, nego da se nj : hova pojedinačna odgovomost kasnije utvrđuje.

I Međutim, 1 dalje se vrši orga-1 nizovan pntisak na članove, na, roči io na studente, mlade člano, ve Save:a komunista da se ne prijavljuju (pod parolom »Jedan za sve svi za jednoga«) ovoj komisiji, da ne podnose molbe za prijem u Savez komunista. | To, verovatno, ima za posledicu ' da se u prvo vreme, naročito dok je radila Kom.sija, mali broj ! prijavljivao. Međutim, u posled! nje vreme sve je veći broj onih koji se prijavljuju. Obavešteni smo, Isto tako, da je u toku jučerašnjeg dana formiran ogranak na Filozofskom fakui.etu sastavljen od ovih koji su podneli ind.vidualne žalbe, ponovo primIjeni u SKJ i novih članova, odnosno studenata koji su se ove godine upisali na fakultet. Tako je Savez komunista tamo počeo takođe da funkcioniše. 0 RAZNIM PSIHOANALITICKIM RAZLOZIMA PONASANJA.DESA ROMIC: Ja sam na Plenumu Centralnog konjiteta podržala odluku Gradske konferencije i misJila sam da imam na to moralno-političko pravo. Prvo, zbog toga što je jedan deo drugova koji je ovde kažnjen meni dobro poznat, jer je jedan deo studirao zajedno samnom 15 —16 godina unazad, zajedno smo sedeli u klupama. Radi se o tome da se vrlo dobro poznajemo i da možemo da cenimo i Ijudski i polit : čki kako izgledamo. Ali, ja se u tom svom odobravanju odluke Oradskog komiiteta nisam složf.la jednostavno samo na osnovu ponašanja od pre 15 gcdina. Ja, na primer, nisam pominiala da su neki koji su vrlo glasm protiv nas 1 koji su vratili knjiž'ce kada su pozivani da budu sekretani organizaoije, u vreme kada je to značilo KSavanje nekih drug'h stvari koje je za to vreme mogao da učlni, da su odbili da budu sekretari organizacije, odblila da uređuju »Student«, odbili da rade sve poslove koji su predstavljah i sada predstavljaju našu druš tveno-političku aktivnost. Dolazeći u Beograd, ja prelistavam »Student« i vidim da neko ko ga nije hteo uređivati, danas piše i to piše onako kako se njemu donada. Neki dan stigla sam da prebstam »Srpsku književnu zadrugu«, prošlo kolo, gde se piše u predgovoru za »Prolječa Tvana Galeba« o raznim psihoanaltičkim razlozima ponašanja ovakve i onakve ličnosti, pa se u taj tekst ucrtavaju med iacije o današnjint pslhoanalitičkim kom ponentama pol’tičkih ličnosti, kakve su njihove ličnosti, kakvi su monstrumi, dekadenti itd. Međutim. bila su vremena kada su sa sličnih pozicija naši aktivni članovi Saveza komunista. bez obzira do koje mere izgrađeni, do koje mere poznavali marksuzam, isto tako napadani zato što su bili komunisti da smo kakve pristalice režima, koji n ; šta ne razumeju, i večito smo se nalazili u toj osnovnoj organizaciji u situaciji da najiednostavnije stvari koje su svakome od članova Saveza komunista u datom vremenu bile jasne, jednom broju drugova ne budu jasne. Htela bih da napomenem i to da ima jedan deo drusrova kon ie narbiisko rukovodstvo j?od n ‘ne kada smo vršili aeitaciiu. kritikovao nas idemo i amtuiemo. a oni to m'cfi htel?. 56 ko?i sii nas kririkovali o<ta 1n da nče. da nrinretn' , i U (vtredme s<vari ili su obišli negde drugde. Prema tome. obaveštenost stuVoii se 7. al: ,žu zs <+'*vo , > , e i noziri’e dmcrova ni?e dobra i trebalo bi da se o?tone malo i m e : i u Voia noTnn'ie ove dn’vove. Ta sam n *d?rela da se ne vra<*«*no na to necro da r'»n : rno to kako se ko -nda dr/i AH. ia sam Invda rvr. lilro n«riln m“sena na ni ~ Voda te r.entralno , r p/a orfT-,»ii7rwa 1 0 c-tct-*' O l’lori Sind. : iVata. da čniem da si*tem trnba memma m« 1 « mat’ Na to sam reacrovaia. tim. ostalo'r. da če t ’orofcb-, crmna i fimma na nom foViibetu : snm’ti ; r svndikaba. To su n°kala , e no▼iciie Voie ne vovore o tome da se Vro7. n-»riore i Vroz ne/a-dovoti'tvo i 7l r»7 VaVo da SC <;hK>r n*še. Ako n<*Vo Žel’ noHbičk’ da se nrnaša onda treba da snosi i političke konsekvenre. . Ja smatram u vezi s tim da ie naš Kongres dužan da ovu odlu-

ku potvrdi a da je svakom građaninu, pa prema tome i ovkn drugovima, grupi sa kojom smo diskutoval 1 , omogućeno da kaže svoje m šljenje. Ond su imali prilike i za dijaloge sa drugovima sa najviših mesta o najkrupnijim pitanjima naše svak'dašnjice, što je značilo poverenje, mogućnost da se afirmišu, da kažu ono što miisle. Sem toga, ml smo jedan broj tih drugova zvali pred prošli kongres, septembra 1964. godine, ja sam bila nezadovoljna zašto tako razgovaramo sa izvemim delom drugova, jer sara imala zabeleške, uč : ndla sam mali demarš zašto tako razgovarati da neko daje sudove o svcmu i svačemu malo obavešten i to prevashodno politdćke ocene i da sme da kaže nešto što ne stoji tako ili se sa naučnim autoritetom stečenim u jednoj oblasti kohsti da pregazi sve, što inaČe ne bi smelo tako da se radi.(...) Savez komunista na f.lozofskoj grupi 1952., uvažavajuoi pojavu »novih rastućih snaga«, prokrčuje put nekim dmgovima da postanu naučni radnioi, jer to onda n su bili, i od tih dana do danas mnogi su stekli doktorate i imali vremena za naučnu afirmaciju, distanoirajući se od političkog rada, a danas tu stečenu naučnu afirmaciju oni često koriste nc za stvamo podržavanje puteva i istina koje ima jugoslovensko dmštvo, već tu afirmaciju koriste na jcdan prizemni način, naduvavajući proste činjenice i tako č.ne medveđu uslugu jugoslovenskom dmštvu. Ja znam da ću zbog ovoga dož'vcli različite možda ne napade, ali tu i tamo veoma neugodne stvari, ali mislim da nema smisia da to prećutim i da to nije nikakvo moje kočoperenje ndi razračunavanje za neke bivša dane, jer misl : m da sam ja pnkazala ono što jeste i mislim đa smo mi Ijudi i da se toga zaista ne možemo odreći. TOMO MARKOVIĆ; Ja ću najpre samo podsctiti na neke osnovne ocene Junskih događaja. U tim occnama je rečeno da Jc vecina studcnata i profesora izra/.ila želju za briim rešavanjem određenih pitanja naseg društva, za doslednom borbom Saveza komunista za samoupravljanje. Međutim, u tim ocenama je rečeno i da su pojedind 1 grupe pokušavall da izvesno neraspoloienje mladih ijudi iskoristc u svoje vrlo različite svrhe, polazeći Cesto sa razlićitih pozidja l namera i sa različitim teljama, ali cilj ira Je bio istl: smetalo im je ovo naše samoupravno društvo. Clni mi sc da je vrcdno istaći člnjenicu da je Iz tih ocena proizilazilo da Bto se vtše zalažem oza samoupravljanje i Sto se više u praksi ono ostvaruje, da je vcći otpor pojcdinaca l grupa prema samoupravljanju. Znaći, ovaj otpor raste sa reformora 1 sa reorganlzacijom Saveza komunista. Ja bih hteo da kaiem još i to da već niz godina čak i onaj ko nema mnogo veze sa fiiozofijom, ali ko prati događaje u našem društvu, u raznim Istupima,, u napisima, u časopisima se proturaju neke teze koje su suprotne našem samoupravnom sistemu, kao na primer tcza o ncgiranju avangardne uloge radničke klase, koju treba neko drugi da zamcni, vcrovatno neka monopolističfca grupa. Zatim teza o pokretu, što nije ništa drugo već stvaranje sekte i frakcije u Savezu komunista, jer normalno protiv Saveza komunista van njegovih redova jc jako tcško boriti se. Isto tako pojavIjivale su se I razne druge teze. Ja mislim da su bilo koje od ovih teza suprotne našcm sistemu samoupravnog dogovaranja, a o kome smo mi na

KomUlJl tollko do Mda govorUi na pre ovum Kongrcsu. tta Pored toga, ja moram da ka- Sa ' žem oa se uegira i poireba sva- p™ Kog urgamzovanja u orusivu, poiazeoi ou neKog prmcupa slo- ogr ooue Lcuojli, pa se pn tome kui zaooravija ua svaaa sloooda iicnosii ukoLko mje oigamzovana u znaći i njenu manju moc i ua no; pojedinci orgamzovani kroz Savez komumsca i druge orgamza- ka< cije niogu ua se bore za icsava- ** nje ouredemh drustvemii prob- Lti iema, kojiii svakako *ma. • nu Iz svik ovih teza i uasiujdiija ja Iz- ‘mc vlaćun i jedan tvojevrsm zakijuCak: pit nc radi te viie o toorijskom raspredanju, već kako j* neko rekao, ćmi nu te se drug Veljko Vlabović, o tvojcvrsnom anarho-socijalizmu, prilagođenotn našim uslovima, koji ima ideoloike i pohtićke V £ namero i boje. Od takvih pojedinaca u; pružan je vcc doie vremena otpor sva- c2 koj organizovanoj akciji Savcza korau- S; nlsta, Ja ću pomenutl tamo pismo Izvršnog komiteta o potrebi veće budnosti (j, Saveza komunista, zatim akciju Beograd- n; skih komunista oko »Književnih novina« i kakva su tnlšljenja hiljada komu- J< ( nista Bcograda, što 5c može videti iz stavova opštinskih konferendja i Grad- 1 sko konferencije, pa iz stavova oko Smernica itd. Na ponašanje nekih od ! ovih ijudi mislim da je i drug Tito 1 ukazao, ppsebno na Kongresu Sindikata, 1 • kad je rekao da neki od njih ne mogu ni vaspitavati mladu generadju. Međutim, jasno je da se radi o stavovima j, koji su suprotnl programu Saveza ko- g munista i osnovnoj liniji Saveza komu- , ( nista od strane jedne grupe Ijudi. n Ne kažem da u tim ograncima n nema komun : sta koje ne treba nrihvatiti, aJi to ova odluka § Gradske konferencije ne zabra- j< njuje niti onemogućuje. j ; Reći ću još jednu napomenu, v jer sam to čuo u nekoliko dvskusija na našoj kom’.sdji. Nekoliko drugova iz pnvrede j sa j terena u svojim d'skusijama, i- f ako se radilo o polifćkom siste- r mu, isticali su da se mi u Sa- g vezu jako sporo i nedovoljno odlučno borimo protiv idejnib r shvatania koja su nam tuđa. U £ stvari ja bih rckao da smo mi jedna vrata otvorili a da đru- ' ga'jako sporo otvaramo. (Apla- { 1 uz) j ZROPOVTSTURENATA - 5 VIŠEPARTIJSKI STSTEM 1 Delegat iz OpStine Savsld 1 1 Ja ću biti vrlo kratak. Delegat sam Iz OnStrne Savski ve- 1 i nac, isnred kolektiva Sekcije za j 1 vuču Beograd, kolektiva koji 1 1 , broji nreko pet stobina komuni- j 1 i sta. Slućaj sa rasnu Stanjem or- ; 1 ■ ganizaoija na katedrama za fi- j ’ ; j lozof ju i soc’ologiiu noznat mi i|je 1 o tome se u naS : m organit j zadfama vodila Siroka d’skusija. • Mogu odmah napomennti da su ; svi komunisti u mom kolektrvu 1 • svrsrdno podržali ođluku o ras- ( puštanju, jer se stvarno uvidelo da dmo niie nešto u redu. • M'slim da o-novna neslagai nia sa I‘niiom Saveza komunista - na tim o°rancima not'ču još rai nije. Radi se o pisanju u nekim j listovima. Nanme, ja b’h samo » napomenuo to da su oni nerrira- nje samoupravljania podstakli i preko kritike, sa teoriiom koiom > se Savez komunir.ta rukovodj u i ostvarivanju samoupravljania. - Po mom mišlieniu, to je neš f o i što je naiopasniie, to je nešto > đa se, kako naS narod kaže, • »da se Vlasi ne sete«. Ali, ja m : slim da naSa rađnička klasa viSe i- nije toliko zaostala đa to ne moa že da ocen : . (Adauz). i- Još jedan »flo/ofskl« stav. , Naime, oni su tražili da zborovi - stndenata ne budu protumačeni «• tako da su to nek' politički zbon rovi, nego da to bude okirplianje na samoupravnoi osnovi. Sta i to znači? To znači v : Senartijski o sistem, to oni hoće, a kod nas e to ne može. „ Prema tome, smatram da je u Gradska konferenoiia, koja ie >. ođržana 19. jula, potpuno saglesa ) dala taj problem i potpnno ie ce 1 na mestu Sto ie raspustila oye e- : ogranke. (Anlauz). j, i Ja mogu da vam prenesem žeta liu komunista moie organizaciie u Sekciie za vpču voz la Beograd, iv koia broji nreko oet stotina k> va mnn : sta, da ukoliko se noia\n v- žalba, da se energično odbiie i da se usvoji odluka Gradskog e- komiteta. v- ZF.CEVIĆ, delegat iz Starog na građa; , Mislim da je, u odnosu na Irveštaj Komisije za žalbe argumentacija sadržana u materijalu Gradske konferencije Saveza komunista Beograđa i da je ta argumentacija poslužila kao osnova za formulisanje odluke o raspušlanju ograj naka Saveza komunista na ovim dvei ma katedrama Filozofskog fakulteta u | Beogradu. Smernice Predsedništva i Izvršnog komiteta i celokupna aktivnost koja je nastopila u smislu oslvarivanja Smernica, dopuštaju da u razgovoru o oponunosti donošenja ove odluke postavimo nckoliko pitanja. Prvo, đa li postoje uslovi za normalan demokratski, samoupravni partijski život u ovim ograncima Saveza komunisla na Filozofskom fakultetu. Drugo, da li u ovim ograncima postoje id'jna strujanja, shvatanja, teorije, doktrine itd., koji su po blti, po

prrvmihodnim polltičkim efektim* mprot»Uvljeni generalnoj prograinsko] linljl Saveza komunisia i norrnalnoj samoupravnoj praksi u naSem društvu. Treće, da li u aktivnosti članova ovih ogranaka ima elemcnata frakcionaškog okupljanja I opozaonarsiva. Cetvrto, da li je uopšte, a ako jesta, u kom »tepenu jo izražena korespodentnost između ttavova ladržaoih u partijskim dokumentima koje sam pomenuo, kao l u dokumentima našeg Kongresa, sa čitavom tkalom veoma raznolikih političkib ponašanja određenih grupa komunista Iz ova dva ogranka. Nažalost 'rooram redi da na ovako posiavljena pitanja sebi dajera negativne odgovore. Micliin da ne postoje uslovi da se u ogranic.ma Saveza komundsta na ovim katedrama organizuje takav part : jski žlvot i takva delai-nost koja će obezbednti uslove za sprovođenje i Smernica i ostaiih dokumenata našeg Saveza komunista. Cini mi se da se u tom pogledu argumcntacija za sve stavove nalazi upravo u obrazloženju odluke Gradskog komiteta Šaveza komunista. , Nlje ni mesto, ni prilika da i se podrobno i sa svom potreb, nom argumentacijom ulazi u teorijsku i naučnu kval fikaoiju stavova koji su došli do izražaja u mnoglm javnlTn istupanjir ma, u teoretskim raspravama, . člancma, studijama izvesnog broja članova ova dva ogranka. Stvar je posebnih studija i ’posebnih anal za, i to je ono što nedostaje u našem Savczu komunista, da se utvrdi stvama teoretska vrednost svega onoga Što se pod imenom humanlsfčkog, pod imenom odanosti sooijalizma itd. propaglra, objašnjava, tumači. Sama činjenica da se u ovim sred nama nije našla dobra voIja u stepenu potrebnom za normalnu komunikaciju sa organima koji donose odluku o raspuštanju te dve organizacije, govori meni, uz sve što znamo, da u pol flčkom ponašanju ta dva ogranka ima elemenata koji stlgeriraju zaključak da se u suštiini radi o svojevrsnom obl.ku frakc : onaštva i pokušaja da se liniji Saveza komunista suprotstavi neka druga 1 nija, pa makar ona, kako kaže profesor Rot, l makar se ona naz va samoupravIjačkom, socijalistnčkom itd. M slim da bismo grđno pogre- šil’ ako ne bismo prihvafli predx • log naše Komisiie za žalbe. Poi ; grešili bi smo stoga što, sve. I ga čime raspolažcmo, možemo ..; da zaključimo da ne postoji sko. ro nikakva ili gotovo m n'.malna i korespondentnost između stavo. va, bazlčnih stavova, stavova iZraženih na našem Kongresu, sa x stvamim polit'čkim ponašaniem x određenih grupa koje deluju u i- okviru ova dva ogranka. Ako mi stavovc u kongrcsnim dokumentima, pokušamo da stav.mo u direkt- nu konfrontaciju sa stavovima koji su a se čuli u toku poslcdnjih nekoliko mel- seci ili godinu dana, sve jcdno vren menski okviri nisu najbitniji, videčemo 0 da tu postoji jedna frapantna nepodudarnost u protivstavljanju. U Iz tih razloga mislim da naS K.onn gres treba da prihvati predlog KomlU jij e i da na taj način u stvari pomog1. ne članovima ova dva ogranka da u O jednom demokratskom pnlazu sa KoO misijom Gradskog komiteta pokušaju da 5, vlde sebe, da nađu sebe, da samokrl’* tički ocene svoj rad 5 rad svojih ogra;e na ka ida na taj način unesu nov kva> Utet u rad partijske osganizacije u »rodinu, za koju moram da kažem da nosi /• u jebi određen do»ta visok intelektualnl ri potencijal koji se sigumo moie i na rU racionalniji l na mnogo korisnijl način 0- Iskoristiti u našoj pohtičkoj praksi i U a- ostvarivanju intencija koje su »adrtan* ta u dokumentima našeg Kongi^esa. Napomena: poznato je da su delegad 15 Kongresa potvrdili odluku Gradske konferencije SK Beograd sa tri glasa protlv. ie ’ e (IZ STENOGRAMA SA PLENARNB le * SEDNICE, 21. XI 1965.)

Strana 3

CRTE 2 MIRA GLAVURTICA

CRTEZ MIRA CLAVURTICA

POMENA REDAKCIJE

1. Na konferencij’ SK Filo ,škog fakulteta, održanoj ne >osredno posle Kongresa, dr. Svetozar Stojanović (prije ra spuštanja ogranaka on je bio ćlan ogranka grupe za fiilozof ju) rekao je da pismo koje je uputio Un verzitetskom ko mitetu SK nije uputio u svoje ime, već, posie održanog sastanka akfva nastavnika, u ime tog akt'va. Dr. Svetozar Stoianović rtje b'o sekretar orgamzacije SK na Filozofskom fakultetu, nego sekretar aktiva nastavnika. U tome pismu ponfnju se samo dva stuđenta Fiiozofskog fakulteta (jedan od nj'b nlje član niti ogranka grupe za filozof ju ,n’ti ogranka gmpe za a dm g : nlje član SKJ). U oismu se, pored osialog, kaže da su studenti, koii su istupali ekstrem'stički, bili sa drugih fakulteta.

!♦«/»