Svet

SEKA SABLJIĆ: KAO ŠTO МI NEDOSTAJE NJUJORK, TAKO MI FALI I DUBROVNIK

Razgovarao: Aleksandar Đuričić

Na našoj Televiziji nema ničega sem "Dnevnika" i nekih glupih razgovora, a najveća je novost kada neka voditeljka promeni mini>suknjul

ека Sabljić zna da prašta. lako Ijuta na "Svet" zbog opreme intervjua, koji je dala pre par godina. prisГаје ria razgovor. Mada пе preterano ushićena šlo mora da odgovara na novinarska pitanja - jer joj je to već pomalo dosadilo - na početku se osvrće na ulogu u filmu "Tamna je noć" Dragana Kresoje, koji je na domaćiiu festivalima doživeo veliki uspeh. Beogradska publika upravo, ima priliku da ga gleda. "U odnosu na istoimenu predstavu, fibn Tamna jc noć’ se razlikujc utoliko što je jedan deo dopisan. Aca Popović i Dragan Кгеsoja su proširili priču i taj dodafi deo je bolji, što je i nonnalno jer su ga odmali prcvodili na filmski jczik. Možda je deo koji je preuzef iz predsfave frebalo preciznije preraditi, ali fo su već profesionalna zapažanja. koja publika ne primećuje. Fitm sam gledala zajccbio sa gledaocbna u Novom Sadu i primcfila sam da ga primaju od srca." • Sta, po Vašem mišljenju, privlači gledaoca u drami koja na trenutke poprbna odlike komediЈ с? Autenticnost, prepoznatljivost treuutka u kojem živbno. To je priča o ratu. koja ima antiratnu poruku. To je priča koja nam se, na žalost, još ..uvek događa. Publika, a naročilo mladi Ijudi to dobro osećaju. Uoćljivo jc to prepoznavanje slvamosli. mkakav teatar iako se ja

као elumica služim sredstvima farse. t’ublika. kroz tu tamnu noć, osećalragediju koja se dešava i u Srbiji, i u Beogradu - iako se mi ovde još provlačimo kroz igleue uši. U toj priči nema nikakve ni istorijske, ni pozorišne, ni literame distance. To je, uostalom, karakteristično za Acu Popovića. On uvek deli trenutak sa publikom, narodom. • Film "Tamna je noć" doživeo je vellki uspeli na ovogodisnjim domaćim festivaliraa. Nekada smo imali jedan veliki, sada imamo nekoliko malih festivala. Kakav je Vaš stav prema tim manifestacijama? Nikada nisam verovala u festivale, ni kada su bili u punom sjaju. Uvek sam imala neku odbojnost prema tkn smotraraa jer: ili su bile jako značajne, pa su se gomiiali Ijudi kako bi nešto izmanipulisali, ili su se odvijale po kljucu; sada ćemo nagradu Slovencima, a sledeće godine Crnogorcima. Danas su te priredbe zaista smešne. Na festivalima se prikaže dva i po filma ili dve i po predstave. Uoslalom, Sta znači festival kad nema nagrade?! Obično ti daju nekakav papir. Međulim, u ovakvim vremenima skoго i da je neukusno praviti te umetničke smotre. Glumci, reditelji treba da se bave svojim poslom kao što to čine i ostali, ali nije neopliodno da ih terate na festi valc. Bilo je trenutaka, kada je to z.aista bilo ncumcsno: na vestima ide prvo sliка drame i tragedije jednog naroda, a onda slika sa filmskog fcstivala. Slika ua sliku! Čak i ako si slučajno tamo i u nekiui šljokicama se klanjaš publici posle filraa, dok

maltene pored tebe Ijudi slradaju, mislini da se moraš zgaditi sam sebi. •Sa predstavom "Tartuia jc noć” gostovali ste širom zemljc, ali i u inostraustvu. Ima li razlikc u reakcijama publike? I u Torontu, i u Njujorku, i u Makedoniji predstava je primana na jedan dirljiv način, kao emotivna informacija. Medutim, reakcije su mnogo jače u inostranstvu ili u unutrašnjosti Srbije nego u samom Beogradu. • Znači li to da je Beograd postao apatićan? Pa, mislim da u Beogradu ipak, postoji neka veće sloboda i govora i mišljenja. Kada pxxleš u unutrašujost odmah vidiš da ti Ijudi imaju jednostavno blokadu infonnacija. Oni su, naročito ranije, nakon predstave ostajali zaprepaščeni slobodom samog komada. Beograd je, na svu sreću, informisaniji. Veća je sloboda kazivanja, koja se ne može ugušiti. • Glumci se obično vezuju za prostorc u kojima igraju. Cesto ste nastupali u Dubrovuiku i Zagrebu. Osećate li ncku vrstu nostalgije? Ne, ne osećam. U principu prilivatam život onakav kakav jeste ono čega nema... Kao što iraam nostalgiju za nekadašnjim putovanjima, tako sam nostalgična i za nekadašnjom Jugoslavijom. Ne pravim razliku: kao što mi nedostajc Njujork, tako rni iiedostajii' Zagrcb i Dubrovnik. Nišla posebno. • Sve češćc umefnici upbvavaju u polifičke votle. Možc li glumac da pripada politici?

Glumac nije nikakva posebua zverka. Ako može pravnik, lekar, onaj kako se zove - Badža, Budža, onđa može i slumac. e Jesfe li lično osetili pofrebu za tim? Ne. Ako glumac svojom ličnošču, popularnošću. može da podstakne neke promene na bolje ouda i treba da se uključi. Međutim, neka tuđa iskustva nisu se pokazala kao dobra. Uostalbm, ne znam o kojoj strani govorirno. • O onoj na kojoj je Aleksandar Berček. To neću da komentarišem. Njegovo pravo, a koliko je uspešan u tome - opet njegova stvar. On, na žalost, nije upravnik Narodnog pozorišta kao glumac već kao političar. Volela bih da je kao čovek sa iskustvom, kao briljantan glumac u špicu zrelosti došao na čelo nacionalnog teatra. Ah, s obzirom da je on na to mesto dospeo političkim putem - onda mi je to nezanimljivo. Svejedno mi je da li je to on rli neko iz rnesne zajednice. • "Godina kulbire" jc u punom jeku... "Godina kulture"?! Nisam primetila. Možda su uloženi neki napori, ali nisam primetila da su nestali šund i kič. • Smcfa Vam šund i kič, a kako onda objašnjavate svoj nastup u jednom narodnjačkoin spofu. Zar i to nije propagancla šunda i kiča? To neću da objašnjavam jer jc to moja privatna slvar. Ne vidim da je to što se od meue tražilo u tom spolu veći kič od onog šlo sam radila u rnasi zabavnih emisija. Iraa daleko većeg šunda u kojera sam

učestvovala u okviru kallumili institucija, gde se to predstavljalo kao kulutura i umetnost. Za učešće u tom spotu, koji pominjete, imala sam i jedan "mali" razlog materijalne prirode. Dugotrajna poplava šunda. koju je televizija godinama podržavala uvukla se svuda: u pozorišta, škole, naše živote... Davno sam shvatila da čovek hteo - пе hteo, mora da učestvuje u tome jer je to jednostavno, talas. Uostalom, primetila sam da i neke velike ргеtenciozne predstave, koje se ргоglašavaju umetničkim delima, ргеdstavljaju pravi praznik kičeraja. • Na koje predstave mislite? Neću da prozivam. • Državna felcvizija je umnogome doprinela poplavi sunda, ab i blokadi informacija, koju ste malopre pomenuli. Svojevremeno ste isticab svoju ogorčenost tom institucijom. Da U se sifuacija nešfo promenila? Televizija je adekvatna vremenu u kome živimo. Strašno je što je toliko moćna, ali ne možeš u jednom poljuljanom, haotičnom, neodgovornom društvu očekivati da ta institucija bude nešto drugo. U toj kući bi trebalo da sede zreli, odgovorni Ijudi - od portira do direktora. • Ne pojavljujete se česfo na televiziji? Dovoljno, jer na televiziji neina ništa osim "Dnevnika" i nekili glupili razgovora, kojima se jednostavno popuujava program. Najveća je novost kada voditeljka promeui mini suknju. U eraisijama gde raznorazni gosti pričaju svakojake gluposli, da bi im prošlo vrtyne zaista пе viclim svojc mesto. Sto se

liče serija, počeo je nastavak Srećnih Ijudi". a emitovaće se i serija koju je radio Nele Karajlić. Drame, u kojiina bih ja mogla da igram. uglavnom se više ne snimaju. • Glumci, u nonnahiim zemIjama i vremenima, uglavnom predstavljaju džet - set. Kakvo je stanje kod nas? Ovde glurnac ima popularnost, niirod ga voli i to je sve. Cesto me vuku za rukav, pnlaze na ulici, ali svi na Kalenić pijaci znaju da ne pripadam nikakvom džet - setu. Tvoje mesto u društvu određuje геžim. Stav ovdašnjeg režima prema kulturi, prema glumcu je poznat. Recimo, prilikom proslave neke kultume institucije, koja prvenstveno pripada umetnicima, prva dva reda uvek će biti rezervisana za političare. Umetnici će ulaziti na mala vrata, preko balkona,. sedeti u galeriji. To je naša slika. koja se upomo nameće, akoju narod registruje i prati. Takođe, nema šanse da dobiješ propusnic za Bitef, za FEST, već moraju stari prijatelji da te umuvavaju na mala vrala kako bi gledao predstavu. Karte su uglavnom skupe ali i da su jeftine ne bih ih kupovala јег osećam da to pripada meni. Dešava se i da ti kažu biće mesta па toj premijeri jer je 50 karata podeljeno funkcidnerima, a unapred sc zna da će doći tek po koji pa eto prilike da ti loviš mesto. » Jeste li gledali nešfo sa ovogodišnjeg Bifcfa? Jesam. dve dobrc predstave: makedonsku verziju "Bure baruta" i ruraunsku predstavu "Fedra".

Svet 13. 11. 1995.

31