Svet

Tema lokala 078

BANJALUKA Državni organi su ovog proleća odlučili da se obračunaju sa "sivom ekonomijom" u najvećem gradu Republike Srpske i to polazeći od "repa": u Banjaluci je zabranjena ulična trgovina. Akcijom inspekcije i policije uklonjene su improvizovane ulične tezge, bespravno podignuti montažno-demontažni kiosci, "proterani" sa ulica su mali prodavci cigareta, slatkiša i sitnih kućnih potrepština. Odgovor je bio žestok: u petak 14. marta mali ulični prodavci su blokirali zgradu Skupštine opštine okupivši se na protest pred vratima "gradske kuće". Predstavnike nezadovoljnih "sitnih švercera" istog dana su na razgovor primili predstavnici opštinske i republičke inspekcije i policije. Nakon razgovora mali ulični prodavci su "deblokirali" opštinsku zgradu i, рб svemu sudeći, krenuli za svojim svakodne\ nim poslorm Šta o zabrani ulične prodaje i protestnom okupljanju "malih švercera" misle ugledni Banjalučani. narodni poslanici, vođe stranaka. kultumi i javni radnici pokušali smo saznati u našoj anketi.

LJILJANA LABOVIČ, direktor Narodnog pozorišta Republike Srpske Svi smo gladni! U mnogim prilikama, kada govorim o bedi i mizemom položaju dramskih umetnika. koji svoje plate čekaju i po šest meseci. nemajući pri tom ni zdravstveno, ni socijalno osiguranje, znam reći da nikome od nas u Pozorištu ne bi palo na pamet da izađe na ulicu i tezgari "Marlboro” i "Milka" čokolade. Tezge i stočići na banjalučkim ulicama su ortodoksni pokazatelj socijalne agonije i gotovo animalnog poriva za preživljavanjem. One obespravljuju, i obezvređuju i najniži prag Ijudskog dostojanstva. One obezvređuju i sve nas sa druge strane tezge, jer videći njih, vidimo i same sebe "šćućurene" pod iscepanim. starim kišobranima, sa upaljenom svećom u tegli. Svi smo gladni... Stoga, njihovo, silom zakona, uklanjanje sa ulica ne donosi ništa dobro. ništa ne rešava. Ne rešava suštinski, jer i noj, kada je bolestan izvuče glavu iz peska i potraži lek u (svojoj) prirodi. Naše tezge su naša bolest. I zato je valja lečiti!

Profesor PREDRAG LAZAREVIĆ, narodni poslanik, predsednik Srpske stranke Krajine i Posavine Suzbiti sivu ekoswmiju вд višem nivou! Kad već govorimo o uličnoj prodaji. ne mogu. a da ne kažem prvo ovo: bilo bi fatalno ako bismo sa uliea Banjaluke uklonili bukiniste. ulićne knjižare_. Ti prodasci knjiga najbolje pokazuju na kom se kulturnom nivou Banjaluka nalazi. Cinjenica da su oni u tom svom poslu "našli račun" govori da živimo u vrlo razvijenoj kultumoj sredini. njihovo prisustvo za mene je značajnije od čina osnivahja pozorišta, muzeja ili biblioteka. Što se tiče ostalih uličnih prodavaca. које zovu "siva ekonomija”, o tome.se može razmišljati na dva načina. Si\u ekonomiju treba suzbiti da bi država mogla normalno funkcionisati. ali se postavlja pitanje da li na-ovom stepenu razvoja treba uklonili sitne prodavce koji se tim poslom bave iskijučivo da bi preživeli. Mislim da prvo treba suzbiti sivu ekonomiju n:. sišem nivou. pa će ulična prodaja sama od sebe nastati. jcr će ti Ijudi pronaći daleko sigurmj.i i unosnija zanimaitja.

RADOSLAV BRĐANIN, predsednik Narodne stranke Republike Srpske, bivši poslanik i potpredsednik Vlade RS Ne oporezuju šiepere са ižavl javcsju se no sirotinji!

Predstavnici malih uličnih prodaVaca su dolazili kod mene i izneli probleme koji ih muče, što je samo upotpunilo moje saznanje o njima i uzrocima koji su ih doveli na uiicu. Ja nisam za šverc, naprotiv, ali odiukom o zabrani uiične prodaje, napravljena je klasicna zamena teza: oni trguju i prehranjuju svoje porodice, jer oni su samo prodavači robe sa šleperar; koju uvoze, bespravno, veliki zaštičeni privatnici preko "Centreksa” i drugi Ijudi koji ovaj posao rade u dogovoru sa Vladom. Niko ne oporezuje i ne carini te šlepere. ali se zato vlast iživljava na sirotinji čije je dostojanstvo ugroženo več samim tim što su se našli na ulici. Jer ulični prodavci su izbeglice. penzioneri, ratni invalidi, demobilisani borci i svi oni koji na drugi način ne mogu zaraditi za golu egzistenciju. Protest malih uličnih prodavaca možda je samo uvod. jer nije isključeno da uskoro na ulicu izađu i penzi'oneri koji treba da su naša savest. i siudenti koji bi trebalo da budu naša budučnosl i profesori | koji treba da bez plate obrazuju i uče maj narod. | A,i. v. i treba da protesiuju zajedno i org: izovano. j

Mr PREDRAG RADIĆ, predsednik Demokratskog patriotskog bloka Republike Srpske, raniji predsednik Skupštine opštine Banjaluka Narod nema drugog izbora sem ulice! ■ Ulična prodaja je jedno velikozlo, ali nužnozlp,jerOd 60hiljada nekad zaposlenih Banjalučana danas radi samo 10 odšto, a ostali žive od milostinje. Narod dakle drugog izbora osim ulice nema. Kad bude plata, kad svi budu socijalnd obezbeđeni, dnda će se moći „ratovati,, protiv uličnih prodavaca. Ti ijudi šada drugih prihoda nemaju, a država ako im brani da rade to što. rade, trebalo bi da ih sve socijalno obezbedi. A od čega, pitam se ja, kad privreda ne radi. Od humanitarne pomoći se više živeti ne može, švakog meseca humanitarna pbmoć se smanjuje za osam odsto i do leta bisrho mogli doživeti pravu humanitarnu katastrofu, U ovom gradu živi 42 hiljade penzionera i 72 hiljade ižbeglica, da ne govorimo o ratnim invalidima, nezaposlenima, demobilisanim borcima koji su još uvek na čekanju. Kada sam ja bio predsednjk opštine, nisam takvu akciju pokretao ne zato što nisam hteo, naprotiv. Samo, bio sam svestan da tim .ljudima, ako im „oduzmemo ulicu,. moramo dati ~adresu„ fondova iž kojih će oni primati prihode za prehranjivanje svojih porodica. A takvih fohdova nema. -

NADA PUVAČIĆ, novinar, dopisnik ~Duge„ iz Banjaluke Kao i uvek, stradaće male ribe! Ako je sklanjanje dilere i dnigih uličnih trgovaca sa ulica rezultat akcije predsednika Biljane Plavšić, koja je najavila drža\ nu kontrolu nad uvozoni nafte, alkohola i cigareta. onda svakako treba pozdraviti ovaj korak. Јег, svi dobro znaino da ovaj lanac šverca i taj "crni trougao" naše ekonomije ne može funkcionisati bez de\ iza i dilera. Ako će. konaćno. država Republika Srpska preuzeti monopol nad tim "crnim lancem". a sprečiti bogaćenje pojedinaca koji su se "visoko u vlasti popeli" i kompromitovali sve zakone. svi će. valjda. rado dočekati zakonit rad banaka i menjačnica i legainu trgovinu nc samo devizama nego i robama. Na žalost. ulični prodavnici su poslednja i najmanje odgovorna adresa za haos u koji smo do\edeni. Oni ne bi mogli godinama stajati na ulici da ih nije neko moćan štitio. Valja stići do "za.štitnika". Kao i uvek. stradaće male ribe. Zivimo u vremenu i prostoru u kojem toliko zakona ne funkcioni.še. pa o\aj pokušaj da se zavede red sigurno vraća nadu. Pilanje je samo da li će predsednik Biljana Plavšić izdržati na svom putu i stići do onih koji su daleko <>d dilera i ulice. a dikiiraju cenu marke i njeno putešestvije <to ludih džepOVa. a ne do državne kase.

Mr PETAR MILANOVIC, vlasnik i direktor „Eurospleta.., najveće privatne trgovinske firme u RS Ulična prodaja nam ne smeta, naše cene su niže! Ulična prodaja postoji u svim gradovima sa niskim stepenom razvoja i to nije nikakav ekskluzivitet Banjaluke. Cak i u najrazvijenijim zemljama u nekim kvartovima velikih gradova postoji ovakva trgovina. Mi to zovemo pijaca. пекб kineska četvrt ili nekako drugačije. ali je posao isti. Ta vrsta trgovine je odličan regulator tržišta, pogotovo u cenama, a naročito je taj regulator cena poželjan tamo gde postoje monopolske cene. Naravno, sve ovo vredi ako su ulični prodavci u zdravoj konkurenciji sa organizovanom trgovinom. bilo da se radi o državnoj ili privatnoj trgovini ili malim samostalnim trgovinskim radnjama. Nezdrava konkurencija se javlja u kanalima snabdevanja uličnih trgovaca ili organizovane prodaje na pijaci. Tu se javlja problem izbegavanja propisa. odnosno neplaćanja carina i poreza. Kompletna razlika u ceni dobijena na ovaj način sliva se u privatne džepove. ali. pazite. ne u džepove tih naših sugrađana koji prodaju robu na uličnim tezgama. To su. uostalom moje kolege. koje ja uvek u prolazu pozdravim i koje nikad ne teram ispred svojih. "Eurospletovih" prodavnica. Svakog od njih je sila prilika naterala da mu ulica bude radno mesto. Ah. treba pitati vlast, i lokalne i republičke organe. da li više gube ili dobijaju ostavljajući te Ijude na ulici. Gube deo poreza. gube poreske obveznike. u organizovanoj trgovini, a dobijaju socijalni mir. U pozadini. u suštini ovog problema su stvari koje nemaju veze sa malim uličnim prodavcima. koji ovim posloin zarađuju minimalne prihode. Na međuentitetskoj granici prema Federaciji BiH pojavio se ogroman šverc. s\i znaju sa kojih lokacija i kuda putuje roba. ali je niko ne oporezuje. Tamo. u drugom entitetu tu robu možda kontrolišu i oporezuju. tamo u Federaciji su sve osnovice niže i možda mi tim švercom prelivamo dio budžetskih sredstava iz našeg u njihov budžet. I možda tako potpomažemo razvoj njihovih krajeva a odmažemo sebi. "Eurospletu". iako se bavi najviše trgovinom prehrambenom robom i kućnim potrepštinama. dakle robom kojom uguju i ulični prodavei. ulićn.i prodap nc >mci. Naprotiv. nase c. i. >u naieesce nižc ocl o.n'h г. pi ...'i. inko ir.’. - v.i .'amo >\е г o .■

16

31. 3. 1957. Svet