Topola

202

Nom. de V eau vode Dat. à de V eau vodi Aec. de V eau vode

des eaux vode (vise vrsti) à des eaux vodam des eaux vode.

Pluriel. Nom. des amis prijatelji (njekoliko prijatelja) Dat. à des amis prijateljem (njekolieini prijatelja) Ace. des amis prijatelji (njekoji. njekoliko). Partitivni genitiv s predlogom de (od, iz). De bon pain dobroga kmba de bonne viande dobroga mesa de braves soldats dobrih vojnikab. Predlog de se rabi mjeslo genetiva du. de la. de I’, ako stoji pridavnik pred samostavnikom. Za samostaynikom stojeéi pridavnik, neima nikakova upliva na partitivni spolnik. Une troupe de soldats ëeta vojnika. Beaucoup de soldats množina vojnika. Poslje samostavnika i prislova, koji.oznaëuju pojam množine, stoji u francezkom predlog de bez spolnika. Une livre de viande funta mesa. Une aune de drap rif sukna. Une tasse de café šaliea kave. Une bouteille (bu-të-ij) de vin boca vina. Un verre d’eau (do) čaša vode. Predlog de bez spolnika rabi se posljo svih rieëib, koje znaëe kolikoéu, množinu, težinu. mjeru. Ovakove rieëi jesu: la quantité ) v , un nombre broj. une multitude J mnoz '° - une collection sbirka. une foule množina. la pièce 1 p omac j une aune rif le morceau J le pied stopa. la livre funta itd. Prislovi, poslje kojih stoji predlog de bez spolnika, ako samostavnik od njih odvisi: beaucoup ( bô-hu ) mnogo. peu (pb) malo. pilus (plu) vise. moins (moUin ) manje. trop ( tro ) odviše. assez (d-se) dosta. tant (tan) toliko. point (pb-an) ništa. combien (Jcon-bPân) koliko. trop peu ( tro-pô ) premalo. Ako point ili pas sioji sa glagolem, ouda pred ovim dodje ne. Ti neimaš novaea. Tu n'as point (pas) d’argent. Bien mnogo, veoma mnogo i !a plus part veci dio, akoprem znaôe mnozinu onaèuju de sa spolnikom. Bien du pain mnogo kruha. Bien des soldats mnogo vojnika.