Topola

svojom zlamom unučadi primao i odzdravljao čestitke i klicanje razdragana naroda. Grad Pariz odredi, da se trg i ulica, gdje je on stanovao, okrste njegovim imenom. Naskoro za tim pokaže, da još u njega nije usahnulo vrelo poezije izdavši djelo: »Quatre vents de l’esprit«. Tu je u kratko prikazan čitav rad Hugov u glavnim crtama, ili barem njegovi glavni oblici, satira, drama, oda i epopeja. Od svake te vrsti ima po koji uzorak u toj knjizi. Pjesnik je htio, kako liepo primjećuje Dupuy, da poput glasbotvorca, koji je razvivši svoju simfoniju pri koncu sastavio u skladnu kitu glavne motive svoga djela, tim sintetičkim putem utisne slušatelju u mozak sliku svoga djela. Godinu dana kasnije izidje mu još drama »Torquemada«, koja se nije prikazivala, a mjeseca svibnja g. 1885. razboli se Victor Hugo iznenada i več dne 22. t. m. izpusti svoju plemenitu dušu. Otišao je na onaj drugi sviet, kako je sam prorekao »u doba kad ruže cvatu«, a u 83. godini života svoga kao i Goethe. Jedva da je ikoji car s tolikim slavljem sahranjen kao ovaj mićenik muza. To je bila prava apoteoza; Francuzka je osjetila, da je izgubila prvoga sina svoga. Tielo mu je bilo izloženo na odru pod ogromnim slavolukom parizkim, Arc de Triomphom; predsjednik republike odredi, da mu se kovčeg položi u Pantheon, koji je do to doba bio običnom crkvom, a od tada se u njemu sahranjuju slavni Francuzi, koji su sav svoj život i rad domovini svojoj posvetili bili. 1 Za njim je ostalo dosta posmrčadi, od koje je dosada izdan g. 1886. »Le Theatre en Liberte« i»La Fin de Satan L«, kasnije još ugledaše svieta: »Choses vues«, »Toute la Lyre«, »Amy Robsart«, i ove godine »En

ovih zadnjih pet, šest godina prodavalo godimice prosječno za milijun i po franaka njegovih djela. A koliko su mu istom za života kupovali i čitali divna mu djela? 1 U »Javoru« g. 1885. slavi ga u nas J. Simeonović-Čokić u pjesmi »Na grob Victoru Hugu« kao pjesnika slobode i čovječanstva. 226

Victor Hugo.