Topola

137

mnogo su jasniji i mnogo sigurniji od onih, koje dobivamo tuđom obukom. .. . Pri tom bivamo i vrsniji otkrivati odnošaje, spajati predodžbe, izumljivati sprave. Ako pak sve primamo, kako nam se pruža, onda puštamo, da nam duh pade u nemar poput tijela čovjeka, kojega njegova čeljad uvijek oblači, obuva, služi, a konji vuku tako, da napokon izgubi snagu i porabu svojih udova“. (Str. 30.): „Ja velim, želimo li mlada čovjeka učiniti razumnim, moramo dobro obrazivati njegove sudove, mjesto da mu utuvimo svoje“. (Str. 129.): „Najgori su povjesničari za mladića oni, koji sude. Cinâ! čina'! pak neka sam sudi. Tako če se naučiti poznavati ljude. Ako ga neprestance vodi piščev sud, on se nauči gledati tuđim okom ; a kad mu nestane toga oka, onda više ništa ne vidi“. o) (Str. 94.) Uzgoj za praktičnu vrsnoću i obrazivanje za život. Gargantua je doduše dugo učio pod svojim sofističkim učiteljima, no „što je još gore, tim naukom postade glup, benav, pospan i lud (pogl. XV.). No školastičke školske knjige zamijeni Ponokrat samim klasicima, koje nabraja na str. 93, i 97., te onomu što pročitaju dodavaju svakovrsne praktične događaje i primjere iz običnoga života“. Njegov učenik ne treba da postane učenjakom, on je kraljev sin, te mu se je obrazivati za život, za svoje zvanje, u kojem će upotrebiti ono, što je naučio. S toga ga on uči na šetnjama, kod igara i kod zabava, da pazi na svoju okolinu. Hoće li mu uzgajanih da uči, što će mu jednom trebati, valja da svoje vrijeme dobro upotrebi. Radi toga nalazimo Ponokrata sa svojim učenikom u zanatlijskim radionicama, kod školskih svečanosti, u dvoranama za mačovanje itd. (Str. 99.): Sve to mora da kraljev sin uči, jer će mu to kasnije trebati. Glazba, pjevanje, risanje, slikanje i rezbarstvo ; ništa od toga ne smije mu biti nepoznato. On će jednom, kad bude kraljem, znati vrijeme ugodno probaviti, a u umjetnosti slast naći. Pače i kod tjelesnih vježba svoga učenika ne zaboravlja Ponokrat, da njegov uzgajanih jednom treba da .bude smion bojovnik i krepak vladar.