Topola

drik 111. prizna Matiju Korvina kraljem ugarsko-krvatskim; no za to zajamči i Matija nz privolu staleža caru Fridriku i njegovim potomcima pravo na ugarsko-krvatski prijestol, ako ki sam umr’o kez zakonitik nasljednika. Priznan sada kraljem po cijeloj Hrvatskoj i Ugarskoj stao se Matija spremati za rat na Turke. Ha sam Božić ote Turcima Jajce a s njim i mnogo drugik mjesta. ΗεΠχΓ se vräti ü slavlju u Budim, gdje kude 14(34. svečano okrunjen za kralja. Premda je iduće godine sam sultan došao s jakom vojskom pod Jajce, nije ga ipak mogao zauzeti,, jer su ga Hrvati junački branili. Pogibao je u tom sve veća prijetila Hrvatskoj, po čem je već pala pod Turčina Hereegovina (1483.), a sa smrću slavnoga Kastriotića i Albanija, godine pak 1490. nnn-iie slavni Ivan Crno j ević, posljednji gospodar Zete, a prvi gospodar Crnegore. Turčin odsadaT~ivake ~goTläne—sve jače navaljuje na Hrvatsku ; gotovo svakoga proljeća gori selo do sela po Hrvatskoj, da se je pričinjala sva zemlja kao strašno plameno more. Od kralja Matije ne bijaše Hrvatskoj pomoći, jer je on rade na. drugoj strani ratovao na kršćanske vladare u Austriji i Češkoj, da razmakne međe svojoj državi. S toga je pače došlo u Hrvatskoj i Hgarskoj do urote protiv kralja, no Matija naskoro svlada i pokvata buntovnike, a za tim opet natrag krene u rat protiv Češke. Bilo je u to vrijeme nezadovoljstvo u Hrvatskoj i s toga, što je Matija na najviša mjesta postavljao svoje ljude (braća Tu z, ban i biskup), koji su jstezali Hrvate po njegovoj volji. K tomu je živio Matija a i njegovi ljudi u zavadi s rodom Frankopana, poradi čega je i otok Krčki pao pod Mletke. Hapokon je Matija na saboru ugarskom 1485., da bi osigurao· nasljedstvo svomu naravnomu sinu Ivanu, osilio vlast palatinu, odakle je bilo poslije štetnik posljedica po Hrvatsku. H svojim ratovi&a na Češku i Austriju uspijevaše Matija tako sjajno, da je već smjerao te zemlje pridodati svomu kraljevstvu. U to ga međutim zateče smrt u Beču g. 1490. Matija kijaše vladar vanrednik sposobnosti, snažne volje, pun znanja i osobiti jndjataHJmmanizma. On je zasnovao glasovitu Korvinsku knjižnicu, za koju je preko trideset učenjaka prepisivalo u Firenci i po drugim talijanskim gradovima. Imala je ta knjižnica 50.000 bogato vezanik djela. Fza to je on po-

92