Topola

10

Scodra (Skadar). Otoci: Korkyra nigra (Korčula), Meleda (Mljet). 2. Panonija je imala tri grada, oko kojih bijahu ostala znatna mjesta. S i s ci a (Sisak), glavni grad gornje Posavine, za tim Servicium (Gradiška), Marsonia (Brod), Inieerum (Požega) i Aquae Balissae (Lipik). Dolnjoj je Posavini bio glavni grad Sirmium (Mitrovica), Taurunum (Zemun), Cibalis (Vinkovci), Bassiana (Petrovci), Mursa (Osijek) i Cornacum (Vukovar). Za Podravinu bio je glavni grad Poetovium (Optuj), Aquae Jas sa e (Varaždinske toplice).

3. Rimsko vladanje i kultura. Čim se je rimsko carstvo raširilo do Dunava, osnovalo je uz tu rijeku limes imperii (međe carstva). Cijeli red tvrđava na toj rijeci, k tomu brodovlje ploveći na Dunavu,. Dravi i Savi, a napokon i stalne rimske posade stoje na straži,, da ne bi barbari provalili u carstvo. Rimska se uprava sva oslanja na vojsku. Već u Augustovu vijeku bilo je u tim provincijama do šezdeset tisuća vojske, a poslije, kada su barbari jače provaljivali u carstvo, bilo je do sto tisuća. Ilirske su legije u trećem vijeku tako jake, da su redom podizale careve na prijestolje. Vojske su osnovale jaka castra (tabor), pak je mnogo današnjih naših gradova postalo iz tih tabora. Rimski vojnici isluživši nastaniše se ondje, da žive u miru svoje stare dane na zemljištu, koje im je carstvo dalo. Šireći se na taj način i izvan gradova po cijeloj zemlji, zauzimali su zemljišteostataka ilirskoga naroda, širili su i latinski jezik, pak je već u 2. vijeku bio latinski jezik opći narodni govor u svima znatnijim mjestima. Ilirskoga narodnoga govora kao da više nema, jer se Ilirci kao i drugi provincijalci rasplirmše u rimskom življu. Rimska je vojska osnovala gotovo sve ceste kao jake okove, u koje je sapela ove zemlje. Vojska je sama gradila ceste, mostove i prokope, tako da u svakom slučaju rata budu sva znatnija mjesta sa glavnim gradom i između sebe dobrom cestom svezana. Bile su te ceste jako građene, da su se po