Topola

9

2. Geografija rimskoga vijeka. Osvojivši Eimljani te zemlje razdijelise ih na dv i j e pokrajine (provincije). Po plemenu dalmatskom nazovu Dalmacijom svu zemlju između Save i Bojane i između Drine i jadranskoga mora. Zemlja pak između Save i Drave zvala se je Pannonia Savia (ripariensis ili interamnensis) d) 1. Dalmacija se je dijelila na tri konventa ili oblasti. Sjevernoj od rijeke Paše (Arsia) pak do rijeke Krke (Titius) bijaše glavni grad Sca r dona (Skradin), zatim ova znatnija mjesta: Plano na (Kanona), Albona (Labin), Tarsatica (Trsat), Senia (Senj), Aeη οna (Hin) , Jadera (Zadar). Ha otocima; Curica (Krk) s gradom Curi cum (Krk),Absyrtides (Cres i Osor) sa dva istoimena grada i otok Ar b a (Eab). U unutrašnjoj zemlji znamenit je Me tulum (Metljika ili Lože u Kranjskoj), Arupium (kraj Otočca), zatim Burnim na kninskom a Promona na drniškom polju. Druga oblast išla je od Krke do Heretve, a bio joj je glavni grad Salona (Solin). Hedaleko Salone bijaše na morskom žalu veličanstvena palača cara Dioklecijana. Dalje bijaše uz obalu Tragurium (Trogir), na jugu Epet iu m (Stobrež), Oeneum (Omiš), Muicurum (Makarska). Uz Cetinju rijeku bilo je više gradova, od kojih je najstariji D almi ni um ili Dalmiim (sada Gar duri-Vojnić), pradavni grad dalmatskoga plemena. U unutrašnjoj zemlji bijahu gradovi Castra (Banjaluka), Ad Matricem (Sarajevo), a na otocima Bra 11 i a (Brač), Pharos (Hvar) , Is s a (Vis) bili su istoimeni znatni gradovi. Treća oblast od Heretve do Bojane nosi ime od glavnoga grada Haiona (sada Vido kraj Metkovića). Osim toga bili su gradovi: Epidaurus (poslije Eagusa vecchia Cavtat), Ehi zο n (Eisan), Decatera (Kotor), Doc 1e a (Duklja),

1 ) Iv. Kukuljević Sakcinski: Panonija rimska (Rad jugosi, akad. XXIII. Zagreb, 1874.).

Yjek. Klaic: Atlas za hrvatsku povjestnicu. Br. 1. Zagreb. 1888.