Topola

75

nitko došao, u Križevce. Lackoviću i njegovim drugovima dade »salvum conductum«, t. j. slobodni list, da im se ne će ništa zla dogoditi. Oni zbilja dođu u sabor. Ali dao ib je Sigismund sasjeći na saboru i tjelesa im kroz prozore pobacati. Taj sabor nosi za to ime »krvavoga sabora« (13SiL). Njihova dobra razdijeli među tuđince, najviše dade Hermann, grofu celjskomu i učini ga malo ne najmožnijim gospodarom u Hrvatskoj. Sada se digne protiv lakoumnoga Sigismunda Hr v n j e Vukčić-Hrvatinić, vojvoda donjih krajeva bosanskih, t. j. onoga dijela Bosne između Hne i Vrbasa, koji je pripadao nekoć kraljevstvu hrvatskom. Kao rođak N elepić-Svač i ć a bijaše on vrlo ugledan u Hrvatskoj, pak je već rano stupio u kolo hrvatskih ustaša. H to vrijeme on je duša cijelomu pokretu u Bosni i Hrvatskoj. On se zove »veliki vojvoda bosanski i glavni namjesnik kralja Ladislava i kralja Ostoje«. 1 ) Sigismund je morao pred njim sa svojim vojskama uzmicati, što mu je nanijelo veliku sramotu u cijelom kraljevstvu. K tomu je Sigismund počeo miješati se u poslove njemačkoga carstva, hotio je da postane carem, a nije se brinuo za svoje kraljevstvo. Dodijalo je to velikašima kraljevstva, pak su se složili svi jednodušno, zbacili ga s prijestolja i zatvorili u Višegrad. Tuj ga spasu Nikola Gorjanski i Herman Celjski, pošto su ga izmirili sa velikašima (1401.). Iz zahvalnosti zaruči se sada Sigismund sa Barbarom Celjskom, kćerju Hermanovom, a Nikolu Gorjanskoga učini palatinom. Te smutnje i neprilike Sigismundove upotrebi Hrvoje. Taj je pustio s jedne strane kralju bosanskome/da raširi svoju vlast do jadranskoga mora, a zatim pozove na prijestolje ugarskohrvatsko. Ylad is 1 av a N apu 1 j sko ga. Malodušni mladi kralj odluči se da primi krunu istom onda, kad su već sve hrvatske zemlje od Drave do jadranskoga mora uz njega pristale. On dođe glavom u Zadar i okruni se za kralja ugarsko-hrvatskoga (1403.), ali se ne usudi provaliti u Ugarsku, već se vrati u Napulj, ostavljajući Hrvoju, da mu sačuva zemlje, za koje se je okrunio.

1 ) S. Ljubie: Povjestnička istraživanja o Hrvoji velikom bosanskom vojvodi i spljetskom hercegu. (Rad jug. akad. XXYL, 14.)