Topola

alcui; sibi omnium rerum respectum, Liv.; -j-abscisis omnibus praesidiis, ab-scindo, scidi, scissum, 3. otkidali, otkinuti, dtrgnuti, istrgnuti, (rukom što, sr. abscido), linguam alcui. iščupati, Plaut.; tunicam a pectore; * umeris vestem, skinuti; * abscissa comas, raščupanom kosom;• * caput abscissum; * venas, pr otrgnuti; takodjer * raskinuti, raskidati, rastaviti, razlučiti, caelo terras et terris abscidit undas; deus abscidit Oceano dissociabili terras; inane solido; * tp. osuj etili, porušiti,priječiti, dulces reditus. abscisus, adj. s Icomp. [abscido] odsječen, otkinut, pak odatle pr enes. 1) strm, strmenit, saxum, rupes, lav.; 2) o govoru i glasu, prekinut, prekidan. abscondite, adv. [absconditus) (rijetko) sakriveno, o govoru tamno, o sadržaju, dubokoumno. abscondo, condidi rjeđe condi, ditum, 3. [abs i condo] 1) kriti, sakriv at i, sakriti (mirno i s redom; sr. abdo, condo occulto), aurum secundum aram, Plaut.; gladios; -J- alqm in armamentario; u prilici, stultitiam in latebras pectoris, Plaut.; ■{• fumus caelum, zastire, krije; * deusa tellus absconditur umbra; stella absconditur, zalazi, zasla je, ne vidi se; * Phaeacum abscondimus arces, iščezavaju nam ispred očiju, (protivno operiri). 2) tajati, zataja ti, quod quo studiosius ab istis opprimitur et absconditur, eo magis eminet et apparet; * fugam furto; dolorem, -J- miserias, caritatem, omnes affectus, -]- paucitatem militum. absens, entis [partio, od absum] kao adj. 1) o dsutan, nenazooan, compluribus absentibus; se absente, za njegova izbivanja; (Gom.) absente nobis, amicis, o onima, koji, premda bivaju u Rimu ali nijesu došli na biralište ili na sud. 2) * o mjestima, dalek, Romae laude tur Samos et Chios et Rhodus absens, absentia, ae. f. [absens] odsutno st, nenaz očno st, izbivanj e. ab-slmllis, e, adj. nenalik, nesličan, falces non absimili forma muralium falcium, jedn. u Caes. b. O. 3, 14, 5; -j- alcui. absinthium, ii, n. [ihjiMiov] pel en, osjenaČ, (artemisia absinthium Linn.) Plaut. Ov. •[• absis, (apsis), idis, aco. Ida, /. [«!//%] svod, cubiculum in absida curvatum, ab-sisto, stiti, —, 3. 1) odstupiti, udaljiti se, apsol. Plaut.; ab signis legionibusque,Caes.; signis, Liv.; apsol. Tao.; * o iskrama, ab ore scintillae absistunt, odskaču. 2) od čega odustati, ostaviti što, pr es tali, incepto, obsidione, oppugnatione, sequendo, spe, Liv.; * bello; * ferro (od boja). Ovako s inf. absiste moveri, Verg.; ne ingratis quidem benefacere

absistam. Liv.; apsol. od boja s neprijateljima; od progona itd. odustati, absistamus ait, Verg. Fabius medius inter hostium agmen urbemque Romam jugis ducebat nec absistens nec congrediens; Romani et Eumenes satis pertinaciter secuti sunt. Postquam celeritate navium suas eludi senserunt, tandem abstiterunt, Liv. absolute, adv. s f komp. i j- sup. [absolutus] potpuno, perfecte atque absolute beatus, absolutio, oiiis, f. [absolvo] o drj esiv anje, obično 1) praštanje, oprost, majestatis, uvrede Veličanstva. 2) izvr šivanje, dovršetak, potpuno st, virtus quae rationis absolutio definitur; absolutio perfectioque, dovršeno st i savršenost. absolutus, [partio, od absolvoy kao adj. s komp. i stip. 1) dovršen, potpun, savršen, vita confecta atque absoluta; absolutus et perfectus per se; simplex et absolutus; 2) bezuvj et an, neograničen, bez ikakve stege, apsolutan, causa, necessitudo, ab-solvo, solvi, solutum, 3. 1) odriješiti, riješiti, odrezati, oprostiti koga od čega, ut a Fannio judicio se absolvat; alqm cura, Sali.: alqm regni suspitione, Liv.; j- is demum annus populum Romanum longo bello absolvit; j- anulum velut vinculum gestat, donec se caede (übivši neprijatelja) hostis absolvat; ovako osob. o.prostiti, osloboditi, nekrivim proglasiti kod suda, apsol., si possim efficere, ut Milonem absolvatis; bis Catilina absolutus- najobičnije s gen. injuriarum; improbitatis; proditionis capitis, Nep. culpae Ov.; rjeđe s prijedlogom de i abi. Drusus erat de varicatione a tribunis aerariis absolutus; hic hominem Veneri absolvit, sibi condemnat (glede na to, dnVenerinu hramu ništa ne duguje); fidem absolvit, oprosti im vjernost. Tao. 2) koga opraviti, te absolvam brevi, Plaut. osob. a) vjerovnika nant i rit i, Com., b) pripovijedajući što svrši ti, obaviti, cetera quam paucissimis absolvam, paucis de alqa re, Sali.: e) uopće dovršiti, dogotoviti, dokončati, dokrajčit i (protivno inchoare) glede ina onoga, leoji što dogotovljava, i na vanjsku dovršenost, no ne na savršenost radnje {sr. absolutus, perficere), tectum; -f- tecta urbis; alqd inchoatum; dialogos conficere et absolvere; unum quidque transigere (opraviti), expedire (riješiti), absolvere (dogotoviti); absolve beneficium tuum, svrši. ab-stiuus, adj. 1) zlo zvučan; zloglasan, dalek od pravoga glasa, vox;, voce absoni. 2) tp. nesklada n, nec absoni a voće motus erant; s dat. nihil absonum fidei divinae originis fuit. Lio., dicentis erunt fortunis absona dicta, Hor. ab-ssrbeo, sbrbui, —, 2. guoati, po Srkati,

abscindo—absorbeo