Topola
]> razdirali, proždrijeti, placentas,, decies solidum. Horo vođama, oceanus vix videtur tot res tam cito absorbere potuisse; prenes., hunc quoque absorbuit aestus quidam insolitae adolescentibus gloriae, zanije ga; senatus quodam modo absorbet orationem meam, regbi guta. 7 absp . . . gl. asp . . absque, praep. s abi. (samo u svakidašnjem govoru) bez 1) samo u kondicionalnim rečenicama . da ne, absque te esset, da ne bude tebe, absque me foret et meo praesidio, da nema mene i pomoći moje; absque hoc esset, da njega nema; quam fortunatus sum ceteris rebus, absque una hac foret, da jedinoga toga nema. 2) b e z, često u svakidašnjem općenju, rijetko u pismu, quod nullam a me epistolam ad te sino absque argumento ac sententia pervenire Cie. abstemius, adj. [abs i temetum, = abstinens temeto], koji ne pije opojna pića, trijezan, vina fugit gaudetque meris abstemius undis, Ov. abs-tergeo, tersi, tersum, 2. 1) btirati, otrti, obrisati, s aeo. stvari, koja se otiranjem suši i čisti, a i one, koja se brisanjem ukida labellum, Coni.; 7 oculos amiculo; fuliginem; cruorem, sudorem et pulverem; fletum; 7 lacrimas ; t. t. brodarski j- odadrijevsi slomiti, remos. 2) otresti se čega, ukinut i što; b tj er at i osobito neugodno, senectutis molestias;, fletum, metum, dolorem, luctum, Cic. abs-tcrreo, terrui, —, 2. 1) rdsplasiti, rastjerati, raspuditi, anseres de frumento, Plaut.; alqm ab alqa re; canem a corio, Hor.; hostes saxis, sudibus, pilis, Lriv.; ancillam accurrentem vulnere, Hor. 2) tp. plašeći odvraćati, po plašiti od čega, alqm, Ter. Suet.; alqm ab urbe oppugnanda; homines a pecuniis capiendis * teneros animos aliena opprobria saepe absterrent vitiis; f alqm bello. abstinens, entis, adj. s f komp. i f sup. [abstineo] (od onoga, što nije slobodno činili), uzdržljiv, usprežtjiv, nesebičan , homo mirifice abstinens; non solum manus, sed etiam oculos abstinentes habere; s gen. * pecuniae; + alieni; uzdržljiv u ljubavi, čist, dj e vičan ski. Hor. carm. 3,7, 18; odatle abstinenter, adv. (rijetko) uzdržljivo, u sprežljivo, nesebično. Cio. p. Šest. 16,37. abstinentia, ae, f. [abstinens] uz dr žlj iv o s t, usprežljivost , stega, uskrata (osobito od onoga, što nije slobodno, više izpann nego iznutra, sr. continentia), nesebičnost, conciliare benevolentiam multitudinis abstinentia et continentia; s gen. 7 alieni -}• = inedia uzdržavanje od jela = post, vitam abstinentia finire. abstineo, tinni, tentum, 2. [abs i teneo], zadržava ti, zadržati; zaustavljati, zausta-
vili; naprezali; odvraćati, uklanjati; ne dati, alqm ili alqd ab alqo ili Samo alqO, alqa rej milites a praeda; maniis ab alqo; ab alienis mentes, oculos, maniis abstinere j maniis aniinosqite a sbelere < ovako hiantis a še absti* nere, ne Übiti sebe ■; ignem ab aede ’- belllini ali iilrioido populo'; alqm a peciinils capiendis; jiis belli Aeneii atque Antenore; Romano bello fortuna eum abstinuit; * vim Uxore et gnato; ferrum quercu; vim finibus; osob. refleksivno abstinere se, uzdržati se, zatezati se, čuvati se, maniti se, apsol . consules se abstinebant, ne cui majestatem suam contumeliae offerrent ; obično s abi. hez praep. ili s praep, ab: cum Atticus biduum cibo se abstinuisset, subito febris discessit, Nep. Ostreis et muraenis, dedecore; nefario scelere; armis; se ab alqo; se abstinere, ne Liv. Isto tako bez se, apsol. * non tamen abstinuit nec voci iraeque pepercit; obično s abi. injuria; vitiis; fabri Pythagorei abstinent; mulieribus atque infantibus štedjeti koga; proelio; pugna; n etično, ut seditionibus abstineretur; rjeđe s praep. ab: ut ab inermi abstineretur; s gen. jedino u Hor. (oarm. 3, 27, 69, 1.) abstineto irarum calidaeque rixae; poslije negacije s quin: aegre abstinent, quin castra oppugnent lav.; tako iza negacije s quo minus, Suet, s inf. Plaut. Suet. ab-sto, leko od čega, longius, Jedn. Hor. ep. a d Pison. 862. abs-trß,lio, traxi, tractum, 3. odvlačiti, odvući hoga od čega, jumenta; naves a portu; alqm a conspectu omnium in altum; alqm de matris complexu; e gremio sinuque patriae; ex oculis hominum; Rhegium; alqm in servitutem; prenes. alqm ex comitatu clarissimorum virorum, isključiti, izopćiti; commeatu abstractus, rastavljen od . . ; tum animus maxime se a corpore abstrahet; a servitio; se a sollicitudine, ukloniti se; a bono honestoque in pravum, povući ; ad bellicas laudes; osob. odmetnuti, odvratiti , zavesti koga od čega, copias a Lepido; -j- Germanicum suetis legionibus, abs-trudo, trusi, trusum, 3. upravo » gurati na stranu «, ali se upotrebljava samo n značenju sakriti, zakloniti: me in silvam abstrusi; * semina flammae abstrusa in silicis venis; -[- se tectum inter et laquearia; prenes., naturam accusa, quae in profundo veritatem penitus abstruserit; -|- tristitiam, metum, abstrusus, [ partio. od abstrudo] kao adj. s Jcomp. sakriven, zaklonjen, insidiae penitus abstrusae; abstrusus animi dolor; o značaju: zatvoren, pritajen, abstrusus et occultissima quaeque maxime dissimulans; Tao. disputatio paulo abstrusior, o kojoj valja malo dublje, razmišljati.
9
absp—abstrusits