Topola

•vulneribus suis manus afferre prokidati rane , bol ponoviti; pro se quisque manus affert; vim afferre alicui učiniti komu, silu, kldisat komu: parati ut vim vitae aut corpori potuerint afferre; Sex. Tarquinius vim Lucretiae attulit; ovako i o moralnom silovanju: ut illa nefaria senatus consulta fierent, vim afferebam senatui; vim et manus afferre prihvatiti se sile i nasilja; također donijeti = proizvesti, učiniti, u prilici magnum proventum poetarum hic annus attulit, Plin. 2) preneseno a) glas donijeti, oglasiti; objaviti, pripovijedati Ud. nuntium; famam; meros terrores (strahovite glasove) ad aliquem; de aliqua re; quum eo mihi de Q. Hortensii morte esset allatum; s aco. o. inf.: cum crebri afferrent nuntii male rem gerere Dareum premique ab Scythis Nep.; Aequos praedatum extra fines exisse affertur, glas je, da . ~ glasa se, da..; b) navesti, navoditi kao dokaz, razlog itd., causam; rationes, cur ita sit; cm- credam, afferre possum; nihil afferunt, qui negant; aetatem za izgovor navesti ; testimonium alicujus rei svjedočanstvo donijeti; hic mihi afferunt mediocritates tuj mi donose, tuj mi dolaze sa itd.; također i znijeti pred koga, quae ad te ultro attulerim, što sam pred tebe iznio; što sam li nudio, Cio. c) uzrokovati, počiniti, zadati što komu, alicui mortem, perniciem, detrimentum, incommodum, dolorem; alicui voluptatem, laetitiam; salutem alicui, contemptionem alicui ad aliquem (kod koga); quod iniquitas loci attulisset in re militari nova, Nep. d) doprinij eti što na šio = pomoći, pomagati, kor istovati, negat Epicurus diuturnitatem temporis ad beate vivendum aliquid afferre; nihil ad communem fructum; e) doprinijeti, multa addere atque afferre de suo; ad paternas magnas necessitudines magnam attulit accessionem tua voluntas erga me. afficio, feci, fectum, 3) [ad i facio], djelovati na koga ili na što, i to A) u konstrukciji: aliquem, aliqua re prevodi se obično tako, da se prema riječi, koja je u ablativu, načini glagol, a adjektio, što je uz ablativ, prevodi se adverbijem n. pr. afficere aliquem laetitia razveseliti, obradovati koga; magno incommodo jako oštetiti, pakostiti kamu; vulnere raniti; timore zdplašiti; gloria proslaviti; laude pohvaliti; morte umoriti; leto usmrtiti; exsilio prognati; ignominia nagrditi; macula uprljati; cruciatu mučiti; sepultura ukopati, sahraniti; praemio nagradili ; injuria krivicu komu učiniti; beneficio dobrotu učiniti komu; praeda pribaviti komu plijen; agro pribavili komu oranice itd. Ovako često u pasivu, affici aliqua re: morbo oboljeti; beneficio primiti

dobročinstva; gravi vulnere teško ranjen biti: odatle osobito partio, affectus, a. um. kao adj. aliqua re, imajući što, skunablj en, bskfbljen čim: omnibus virtutibus me affectum esse cupio želim, da imam sve kreposti; sollicitudine zabrinut; optima valetudine u najboljem zdravlju. B) s adjektivom ili sličnim izrazom a) o tijelu: po stupati s čim kako, dj elov at i kako na što Ud.: exercendum corpus atque ita afficiendum est, ut etc.; manus tua sic affecta est jest takva, b) često o duhu : dirati, dirnuti u koga kakogod, djelovati na koga; obuzeti, obuzimati koga, diversissime affectus; litterae tuae me sio affecerunt; quonam modo ille vos vivus afficeret, qui etc.; ut eorum qui audirent, ita afficerentur [animi, ut eos affici vellet orator; sic afficior ut etc.; -f is terror milites hostesque in diversum affecit. C) napose: slabiti, oslabiti, raslabiti; uvrijediti, vrijeđati, ut prius aestus, labor, fames sitisque corpora afficerent; * non simplex Damasichtliona vulnus affecit; često partio, affectus = dslabljen, loman, poremećen, miles hibernis itineribus affectus; graviter affectus teško obolio; res affectae nepovoljno stanje, poremećen imutak; f affectae opes; affecta fides slab kredit; res publica oslabljena, Istrošena ; aetas slaba, krhka dob. affigo [ad-f.] fixi, fixum, 3. 1) pribiti, pribijati; pritvr diti što na što, s dat.; s praep. ad; s praep. in s a bi.: Prometheus affixus Caucaso; aliquem cruci na križ pribiti, propeti koga; aliquem terrae pribosti na zemlju; pilum pectori koplje zabosti u prsa; * signa affixa delubris; flammam lateri turris zapaliti; * radicem terrae korijen u zemlju zataći; aliquem ad terram cuspide; literam vehementer ad caput; Ithaca in asperrimis saxis tamquam nidulus affixa. 2) trop. prilijepiti, prikovati; pribiti, priviti na što, quae semper affixa esse videntur ad rem, neque ab ea separari possunt; homines in exigua terrae parte affixi; * aliquem lecto ili lectulo (o nezgodama, o starosti); alicui affixum esse tamquam magistro ne maći se od koga ; * Pallasque sinistra affixus lateri jam quaerit sidera privinuvši se k njemu s lijeva; * anus affixa foribus; -j- aliquid memoriae utuviti; zabiti u glavu; vidit ea maxime affigi animis nostris (hvata se), quae essent a sensu tradita. affingo [ad-f,]. finxi, fictum, 3. 1) prldjelati, načinili što k čemu, o umjetniku, manum statuae; partem corporis[; mundo natura nec manus affinxit nec pedes nec alia membra. 2) preneseno a) izmišljajući što: pridati, pviši ti, nadjesti, nihil opinione affingere atque assumere ad aegritudinem’; quia huic generi malorum non affingitur illa opinio.'ftj govorom

56

afficio—affingo