Učitelj

ЕПозота мазрпапја 547

i elaboracija pedagoške nauke, u koliko sa kritičkom metodom i _ na pozitivnoj bazi izrađuje principe i osnovne pojmove /aAfa i veštine vaspitanja i potčiniava ih vrhovnim filosofskim principima. Ona je disciplina kojia ujedinjuie pedagoške nauke u celinu njihovih principa, vezuje veštinu vaspitania sa vaspitnim faktom i jedno i drugo opet združuje sa univerzalnim redom. Ona konstituiše polaznu tačku deskriptivnih i esplikativnih nauka fakta vaspitnog i opšte filosofije; združuje stvarnost idealu, studiju pozitivnih nauka filosofskim naukama; prima deskriptivni i esplikativni materijal i potčinjava ga filosofskom istraživanju: Prema tome filosofija vaspitania sadrži empiričku i esplikativnu pedagogiku koristeći se niihovim induktivnim sintezama. Ona je u isto vreme iedna induktivna i deduktivna nauka.

Predmet filosofije vaspitania je kritička studija osnovnih principa vaspitanja; studija, koja počinje stabilisaniem vaspitnih pojmova a završuje se naznačenjem delova u koje može biti podeljeno vaspitanje. I za to filosofija vaspitanja obuhvata u svojoj dubokoj eflaboraciji opšte pojmove vaspitanja i daje osnove za konstrukciju pedagoškog sistema, pedagoške enciklopedije i t. d. Ма tai način ona ispunjuje direktivan, kritički i integrativni zadatak. Ona kritički rasmatra sinteze dobijene od pedagoških nauka, upoređuje ih među sobom, iznosi nedostatke, izlaže ih iednoi potankoj analizi, jednoi poslednioi i savršenoj elaboraciji. A da ispuni ovai kritički zadatak, potrebno je da kultor pedagogike poznaje vrlo dobro resultate pedagoških nauka, da prati pokrete ideja i fakata u različiim pedagoškim disciplinama a svi instrumenti logike i sva sredstva umnog rada moraju biti upotrebljeni radi održanja ovoga resultata. Sa takvim radom filosofija vaspitanja može pružati jednu opštu doktrinu vaspitanja i oživotvoriti nienu višu funkciju filosofije della praxis u koliko ova ne silazi od ideje na fakt, od nauke na iskustvo, od mišljenja na život već ide od fakta ideji, od iskustva nauci, od života mišljeniu a u ovom partikolarnom slučaju, od fakata i iskustva vaspitnog, pedagoškom mišljenju, koje kao resultat smišljiene elaboracije osvetljava, podupire i vodi ceo vaspitni proces. : | | | Ali drugu jednu funkciju treba da ispuni filosofija vaspitanja. jer progresivni pokret vaspitnog fakta sastoji se u uzdignuću /0гтЕ i ideala, koji stvarno odgovaraju uslovima čovečie egzistencije i socijalnog života, zbog čega je filosofija vaspitanja pozvata da