Učitelj

od 23 januara 1935. Ispit se sastoji iz dva pismena klauzurna rada ı usmenog ispita. Jedan pismeni rad je iz pedagogike, a drugi je praktičnog karakfera. Pismenim radom iz pedagogike mora kandidat dokazati da je sposoban da samosfalno obradi femu iz opšle pedagogike, psihologije ili organizacije narodnih škola sa obzirom na pofrebe savremene školske prakse u osnovnoj školi, i da je sposoban svoje gledište feoriski da obrazloži. U drugom pismenom radu, praktičnog karaktera, freba kandidat samostalno da obradi nekakav praktičan zadafak iz područja didakftike i metodike narodnih škola sa naročifim obzirom na novije pravce, a pri fome mora pokazati kakvo razumevanje poseduje za uzajamnu zavisnos feorije i prakse. Usmeni ispit obavlja se u vidu razgovora i ima karakter opšteg ispila iz školske prakse. Na usmenom ispitu mora kandidat dokazati da vlada pedagoškim, didakfičkim i melodičkim osnovima učileljeva rada u osnovnoj školi i da ih ume samostalno izložiti i obrazložiti. Dalje mora dokazati da poznaje naslavni program za-osnovne škole i najvažnija nastavna sredstva, da je orijentisan u pogledu novih didaktičkih i pedagoških pravaca, da poznaje najznačajniju sfručnu literaluru, da zna najvažnije propise o narodnoj školi i o školskoj higijeni i da ima pregled najznačajnije literature za mladež. Članovi ispilne komisije biraju se iz redova profesora učifeljskih škola, školskih nadzornika, učilelja vežbaonica i istfaknufih učitelja osnovnih i građanskih škola. Posle uspešno položenog ispila dobija kandidat} svedočansivo koje mu daje pravo da bude postavljen kao definitivni učitelj u · osnovnim školama.

Na feritoriji bivše Mađarske, u Slovačkoj i Pofkarpatskoj Rusiji, vredeo je u pogledu učiteljskog obrazovanja zakonski članak XXXVIII iz 1868 godine. Prema fom članku učilelji narodnih škola sficali su obrazovanje u frogodišnjim učifeljskim školama, u koje su se primali učenici sa navršenih najmanje 15 godina koji su sa uspehom završili nižu srednju školu ili sa uspehom položili prijemni ispif. Docnije su učileljske škole prefvorene u čelvorogodišnje, a mogli su da budu primljeni učenici i sa navršenih 14 godina. Na kraju četvrte godine polagali su učenici učiteljski ispit zrelosti. Zasebnog prakličnog ispila nije bilo, već je završni ispit učiteljske škole važio kao dokaz sposobnosti za vršenje učileljske službe. Posle prevrafa prilagođeni su bili, na osnovu zakona od 27 maja 1919, nastavni programi učifeljskih škola u Slovačkoj i Polkarpalskoj Rusiji programima učileljskin škola u Češkoj i Moravskošleskoj. Tako je došlo do izjednačenja učifeljskih škola na celoj teritoriji Čehoslovačke republike. Bilo je još pofrebno da se zakonski propisi o praktičnom učifeljskom ispitu profegnu ı na Slovačku i Poškarpatsku Rusiju. To je učinjeno zakonom od 14 aprila 1920 za Slovačku, a vladinim naređenjem od 9 jula 1936 za Pofkarpatsku Rusiju, fako da su danas pošpuno izjednačeni svi propisi o organizaciji učiteljskog Oaza a u celoj Čehoslovačkoj.