Učitelj

148 НЕНА ЛЕВ НЕР ПРЕНЕСЕ ЛЕБАНЕ SE Taisd

didaktička pitania, čime su se u Hrvata počeli baviti brojni radnici, najviše oni koji su bili u neposrednom dodiru s obukom. tvaranjem zagrebačke Više pedagoš. škole 1919, prve naše škole uopće gdje se pedagogija počinje znanstveno obrađivati i gdje naši učitelji dobivaju priliku da svoja pedagogijska iskustva naučno provjeravaju i oduhovljavaju (profesori dr. Sti. Matičević i R. Buias), javlja se ubrzo nekoliko niezinih apsolvenata koji se, uz pedagogiiske rasprave didaktičkog i metodičkog karaktera, bave i pedologijskim pitanjima. Godine 1922 харостје Мцо Filaidić (umro 1935) u zagrebačkom Нгу. učitelju s prijevodom Claparčdeove Dječie psihologije!) U zagrebačkom Napretku u god. 1994 izlazi radnja Saliha Liubunčića pod naslovom Testovi za istraživanie dječjih sposobnosti u kojima prikazuje svoj eksperimentalni rad oko utvrđivanja spoznaja (predočaba), stečenih obukom, i individualnih varijacija u radu učenika.) Nešto kasnije javiće se Ante Kovačević sa svojim studijama o miadosti, te Mijo Filaidić, Zvonimir Kohler i Josip Demarin. Prvi obiavliuje posebnu knjigu pod naslovom: Ideali naše om la diyi. cy. dok Filaidić u više broieva Napretka, u god. 1990, piše svoju studiju: Eksperimentalno proučavanje školske траке те 1 7) 7. Kohler, u istom godištu Napretka, javlja se radniom: Upozn aџапје Sviješti naših бКко1зкаћ поуакаг5) док Ј. Пеmarin kao prof. mariborske učitelj. škole ispituie sklonosti učenika k pojedinim naukama i za učiteliski poziv, pa to prikazuje u Savremenoi školi pod naslovom: Moi naimiliji pre died 6) О Napretku od 1931 objavliena ie Filaidićeva radnja O sličnom predmetu: Neobliubljeni nastavni predmeti) Svi ovi radovi, koliko i bili početnički i nosili biljeg ugledanja u slične eksperimente na strani, odlikuiu se izvornom voliom naših učitelja da se i u nas uspostavi pedologiiska problematika, da ie se razvrsta, studijem i praksom oživi i osiemeni i, na kraju, učini pristupačnom za didaktičku primienu. Da svi navedeni radovi Zagrebačkih apsolvenata Više pedag. škole i nijesu ništa drugo nego lični pokušaji da se život školske mladeži eksperimentalno ispita, već bilo u koju svrhu, utvrđuje samo činjenicu da je tu postojao pedagogiiski i pedologiijski studij, da je tu postojala spoznaja O općim zakonima i funkcijama života koji se manifestiraju u životu

1) Pravi naslov glas: Diečjia psihologija i eksperimentalna pedagogija, a obiavliivanie ie započelo prvim (1) broiem II godišta. Potpun prijevod nije objavljen, tek znatan dio. Namjeravano obiavliivanie Ovog prijevoda u posebnoj knjizi niie ostvareno.

2) Vidi: Napredak, Zagreb, god. LXV, sv. 1/2 i 4J|5.

32 A. Kovačević: Ideali naše omladine (Savremeni psihološki dokument), Čakovec 1999. God. 1926 obiavio ie isti autor svoju knjigu Đačko učenie (Zlatar) u kojoj, na temelju vlastitog studija i izvedenih eksperimenata, utvrđuje najipodesniju tehniku savladavania onoga SLO зе ша.

4) Napredak, Zagreb, god. LXXI, sv. 1/2, 3/4, 5/6, 7/8 i 9.

5) Napredak, Zagreb, god. LXXI, sv. 3/4, 5/6.

у % Savremena škola, Zagreb, god. 1931, br. 7 i 8. O istom problemu pisao . je i Josipov brat Mate, također prof. učiteliske škole. Vidi: 'Napredak, Zagreb, god. LXXI, sv. 5/6.

7) Napredak, Zagreb, god. LXXII, sv. 1/9, 3, 4, 6 i 7/8.