Učitelj

Hrvatska sociologija izvan visokih škola

Još od prije rata mnogi hrvatski kulturni radnici, u prvom redu katolički svećenici popularizira|u socijalne nauke. Urban Таlija, dubrovački franjevac izdao je informativnu i popularnu knjižicu »Socijalizam i socijalno pitanje« (Dubrovnik, 1905).

Juraj Tomičić izdao je godine 1910 informativnu Кпјžicu »Počela sociologije« (Zagreb), u Којој govori o razvitku i značenju socijalnih nauka, o društvenom poretku i psihološkom temelju sociologije u općem okviru tako da nema gotovo nijedne riječi O našim prilikama.

Joso Felicinović u duhu papinskih enciklika i uputa svete Stolice nastoji da poradi oko rješavanja socijalnog pitanja u hrvatskom narodu. Napose ie obradio i popularno prikazao glasovitu encikliku pape Leona XII. »Rerum novarum« (1891), a zatim encikliku, koja je u uskoj vezi s niom »Quadragesimo anno« od pape Pija XI. 1931 Felicinović ie izdao i knjigu »Pape i socijalno pitanje prema Olgisti{u«, »Socijalno pitanje za đake i radnike« u izdanjima Hrvatske katoličke socijalne knjižnice u Šibeniku, gdje također u katoličkom duhu dr. B. Dulibić izdaje časopis »Socijalnu reviju«.

Катонску зи зостојохи а. "о јерал- Ваке - а Мел Td Tr. Пзе ле кво МЕ Кран Рес Рака о а МИ Ко A nide С (»Socijalna kritika socijalizma«, Đakovo 1999). Katolička naklada MOSK u Zagrebu izdala |e niz popularnih brošura s područja sociologije. U ime katoličkog Radničkoga strukovnog saveza izdaje Luka Perinić u Zagrebu časopis »Socijalnu pravdu«.

Problemima eugenike bavi se profesor bogoslovskoge fakulteta u Zagrebu dr. Andriia Živković, autor rasprave »Eugenika i moral« (Zagreb 1923). U vezi je s time i djelo fra Nedijelika Subotića, »Kršćanski brak i njegovi protivnici« (Split 1933). U sociologiju ulaze i niegove rasprave »Katolička crkva i duh evropske kulture« (Zagreb 1926). zatim »Problem etičke kulture« (Mostar 1927). »Naša crkva i naša inteligencija« (Mostar 1999), zatim »Enciklike pape Pija XI za moralno-socijalni preporod društva« (Zagreb 1951). O socijalnom karakteru papinskih enciklika pisao je i dđakovački kanonik, istraživač Štrossmayerova života i rada dr. Andrija Spiletak. ВАЗЕ

Sociološka istraživanja pospješio je hrvatski seljački pokret, koji je organizirao Hrvate politički (Hrvatska seljačka stranka), gospodarski (gospodarska sloga) i kulturno (seliačka sloga).

Vođa hrvatskog naroda i predsjednik Hrvatske seliačke stranke dr. Vlatko Maček u zajednici s predsjednikom prosvjetne Seljačke sloge Rudolfom Hercegom dovršava s izdavanjem diela pok. dra Antuna Radića, koja sadržavaju obilan i opsežan 50ciološki materijal. а i

Dr. Rudolf Bićanić, ideolog opće hrvatske gospodarske organizacije »Gospodarske sioge«, koji marljivo sarađuie u zagrebačkim dnevnicima i časopisima, proučava sustavno život naroda u tako zvanim pasivnim krajevima »Kako živi narod« (1936). Iz zagrebačkog »Ekonomista« (3—5 19937) preštampao je dr. Rudolf Bićanić oveću svoju studiju »Agrarna kriza od 1873—1895 i njezin ut|ecai na ekonomsku i socijalnu strukturu Hrvatske«. Svrha је te studije da uporedeniem dogadaja prošlih kriza omogući bolje razumijevanje teške

Учитељ 16