Učitelj

dinim hrvatskim zemljama. Prikazavši ponaiprije svestranost hrvatskoga preporoda od vremena naših Iliraca obrađuje dr. Ivšić naše društvo u deset ovih poglavlja:

1. Raspad plemstva. — 2. Radanie gradanstva. — 3. Stvaranje hrvatske inteligencije. — 4. Hrvatsko društvo. — 5. Propadanie hrvatskoga seljaštva. — 6. Broičani prikaz propadanja našega Sseliaštva. — 7. Razvojačenie Vojne Krajine. — 38. Zemljišne zajednice. _— 9. Socijalno-gospodarske prilike seliaštva u Bosni i Hercegovini. _— 10. Ekonomske socijalne prilike seliaštva u Dalmaciji.

Premda niije ni ovom studijom iznesen cjelokupan kulturni ' prikaz, knjiga dra Ivšića poslužit će bezuvjetno kao pouzdani »Vademecum« za upoznavanjie barem poglavitih dijelova naše narodne kulture.

IvVšić je u toj raspravi dao sociološku analizu nrvatskog društva onako kao što je dr. Milovan Gavazzi u raspravi »Kulturna analiza etnografile Hrvata« u Matasovićevoj »Narodnoi starini« (VII. Zagreb 1930) dao analizu etnografije Hrvata, gdie je prikazao one kulturne sfere u vezi s hrvatskom etnografskom sferom istaknuvši, da unatoč svim raznolikim utiecajima etnografskih elemenata ipak svuda bez izuzetka probija najjači tradicionalni sloj prahrvatskih etnografskih elemenata ti. iedna hrvatska dominanta, koja veže šve elemente u jednu cjelinu. Osobita ie odlika te studije dra Ivšića što ic u svojim razmatranjima obuhvatio sve Hrvate na cijelom njihovi etnografskom teritoriju. Kako ie hrvatsko seljaštvo i u 19. vijeku vodilo glavnu borbu, to dr. Ivšić posvećuje upravo naiviše pažnie razvitsku hrvatskog seljaštva.

Dr. M. Ivšić izdao ie g. 1937 u nakladi Matice hrvatske značaino djelo »Problemi suvremei:og života — Socijalni eseji«, a naiavio ie zbirku ekonomskih eseia.

U doba, kako piše prof. Ivšić, kada hrvatski narod kao etička, kulturna i politička cjelina stoji na prekretnici svoga političko-narodnog života i kada traži svoje socijalno usklađivanje kao i povezivanje sa svim iskonskim narodnim vrednotama, ova knjiga dolazi u ruke hrvatskoj inteligenciji u pravi čas, jer raspravlia o socijalnim strujanjima i problemima suvremenog života. Prof. Ivšić prikazuje gospodarstvo u državi na starim i novim putovima, zadružnu ideOlogiju, radničko proizvodno gospodarstvo, racionalizaciju u našem zadrugarstvu, socijalizam Karla Marksa, rusku socijalnu revoluciju, radničke internacionale i boliševičku diktaturu ı biološko-sociološki solidarizam.

Profesor pravnog fakulteta u Subotici dr. Mijo Mirković, proslavljeni čakavski pjesnik pod pseudonimom Mate Balota poznat ie kao autor diela »Održanie seliačkog posieda«. 22 ožuika 1938 održao je dr. Mirković u Zagrebu izvrsno predavanje »O utiecaju prirodnog gospodarstva na seljačko«. Dr. Mirković ie autor niza narodno-eospodarskih djela sa sociološkim elementima. Niegova disertacija obrađuje tematiku »Von Hauptgrunde der Geringen Wirtschaftlichen Leistungsfidligkeit der slawischen Volker«.

Priv. docent dr. Viekoslav Rotkvić bavi se socijalnom problematikom. (»Priroda i kultura«, Osijek 1916, »O moralnom napretku«, Zagreb, 1919). J

Dr. Juraj Ščetinec, profesor na zagrebačkoj Ekonomsko-komercijalnoji visokoj školi izdao je nekoliko knjiga o fašizmu, nacionalsocijalizmu i korporativizmu.