Učitelj
voćnjak, livadu, njivu. To obrađuju, da djecu odgoje i da im poslije smrti namru u baštinu. To su ideje, koje je isticao Stjepan Radić. Ta ljubav prema djedovini treba ga se odgaja u našim školama. Sjećate se dobro divne pjesme Nazorove u IV čitanci „Starı dom“. Neka seljak voli svoj dom, neka ga drži i neka ga ostavlja potomcima. To je najjača idejna opreka sinom valu sa sjeveroistoka u sadašnje vrijeme, koje hoće da zatare baštinu seljačkoga doma djeci svojoj.
Svijest o važnosti seljaštva za domovinu treba dovesti do izražaja u cijelom odgoju. Veliki je zadatak izvršen po braći Radićima, da su selo riješili „mraka i straha“ i da su seljaci postali svijesni svoje vrijednosti za život cijeloga naroda. Tu svijest valja školom podržavati i razvijati
Uzgajanje socijalnog osjećaja. Socijalni je program u hrvatskoj seljačkoj ideologiji ona fenomenalna stvar, koju nitko drugi nema. Mi u okviru toga programa riješavamo sva nacionalna, vjerska, kulturna i ekonomsko-kapitalistička pitanja. Uzgajanje socijalnoga osjećaja treba da nađe izražaja u zakonu kao osnovna smjernica u našoj novoj hrvatskoj pedagogiji.
Uzgajanje osjećaja pravičnosti premu drugim staležima. Sjećate se, da je ı Ante Radić o tome pisao. U tom pogledu je jedan njegov članak u !V čitanci. Potrebni su i obrtinici, i irgovci, i učitelji, i poštena i pametna inteligencija. To treba naglasiti i u tome pogledu treba odgajati našu djecu. Seljaštvo je najvažnije, ali su potrebni i drugi staleži, koji će raditi sa seljaštvom u duhu hrvatske seljačke ideologije.
Uzpajanje u duhu vjere. „Vjera u Boga i seljačka sloga“ glavna je lozinka. S obzirom na vjersko odgajanje Stjepan Radić veli ovo: „Sırogo vršenje dužnosti i ljubav k istini + omda, kad nam to časovilo škodi, može nam naime nametnuti samo apsolutni moral, a fahav je moral samo vjerski“. Dalje kaže: „Samo umno ili moralno herazvijeni ljudi ili posvemašniji lašci u Šolshim sfvarima mogu zahtijevali da se iz škole, fobože neulralne, istisme vjera, ili da se škola učini čah fvrđavom bezvjerstva“. Vjera je, dakle potrebna za razvitak morala. „Nema poštenja i značaja bez apsoluthoga morala. Nije mu sanhcija u čovjehu samom ili a njegovoj okolini i društvu, nego u principu svega dobra, u živome Bogu“.
Uzgajanje moralne značajnosti. Hrvatska seljačka ideologija . konstanino naglašuje: Čovješćvo. Covještvo se u jakoj mjeri razvilo u hrvatskom seljaštvu. Višeput mi se dogodilo, prije i poslije rata, da sam čitajući „Dom“, glasilo Hrvatske seljačke stranke, zastao s udivljenjem nad etikom, koja izbija iz članka. Takva se etika, duboko proćućena, nalazi u Svetome Pismu. Okrenem siranicu da vidim, tko je napisao. Obično sam pročitao ime seljaka iz sela, za koje nikada do tada nisam čuo, a niti za ime seljaka. To se događalo ne jedanput. Među našim hrvatskim seljacima imadđde ih golemi broj, koji su odgojeni etikom hrvatske seljačke ideologije tako, da su io gotovo apostoli. Tko je imao prilike govoriti na primijer
MOC