Zenit

zemlje) da nas proguta? Nije li možda jedan takav sudar ili iznenadni kosmički potop suviše tragiéna smrt za zemlju? Dode li do propasti, nekoliko éasaka 26. juna, bili bi ispunjeni najstrahovitijom borbom za opstanak. 5000 milijuna Ijudi (i koliko milijarda životinja? ) boriće se i proposée. Zemlja će postati grobnica koju vuée sobom kometa, rep komete kao triumfalni plen. Za zemljom lebdeée nekoliko stotina (recimo astralnih tela onog na zemlji, éija je dusa bila u stanju da se oslobodi od tela za vreme kaiastrofe. A možda će otrovni gasovi uništiti i astralna tela. 26. juna milioni pokajaée svoje grehove i misliti da je propast došla zbog pokvarenosti (čudnovato da crkva još nije iskoristila dolazak komete sa ruinim imenom za svoje svrhe.) 2. Sve je to možda vizija. Razunip se mi Ijudi ne dozvoljavamo u svome prauom ili nobraienom ponosu ni samu. ideju da zemlja moie propasti. Mazda bi zbog toga trehalo ieleti da zemlja zbilja propadne. T o bi nauéilo nekoliko miliona uobraženih pameéu. Samo što u stvari oni nebi nista od toga imali, jcš manje drugi. 1 dobre i rđave kometa bi odnela sobom. Ljudi nemogu dozvoliti ideju da nas neka kometa, neki Vasi o n ski beskuénik koji traii svoje mesto po svemiru, svoj » socialni « položaj, može zbog toga porneriti sa naša mesta. Moieli zar jedan purgar dozvoliti pomisao da ce on propasti zbog nekog inferplanetarnog anarhist e? Otuda, a to mi se desilo nekoliko puta kada sam hteo da povedem razgovor o kometi, jedan purgar neée ni da čuje da se govori o kometi. Veéina Ijudi ne dozvoljava da moie biti stvaranja novog, da ga maze biti van zemlje, a još manje to da mi budemo žrtva u tome stvaranju, 3. Ako je kometa zbilja nov svei koji se stvara bilo bi zbilja dohro da svet propadne. Tek moglo bi se desiti da se najbolje éelije, najbolje duse, najbolji îragmenti, apstraktna tela, sue ono što je hit n o i sadržajno na zemlji, pa i sama zemlja stope sa telom komete pa do indirektno kroz milion godina ucestvuju u stvaranju novoga sveta. Boljeg ili isto ovakovog? . . . Trebalo bi, tako ponekad govori Hlozoîija, svest i neka etika dali se sve to liée komete da se bar ono sačuva šfo je najbolje. Tj. trebalo bi da živi astralno. U ostalom ~vidiéemo“ qui vivra verra posle propasti dali ce se astralna tela bar saéuvati. One ce rozgovarati dugo i dugo izmedu sebe jureéi na putu kroz svemir praieći komeiu koja traži svoje mesto. Biti ili ne biti? 4. Resiti pitanje moie samo onaj cije hi biée obvhvatalo ceo kosmos spiritualno i fiziéki, psihiéki i materialno. Onaj koji obuhvoéa ceo tok, sve delove, sav raspored, odnose i hierarhiju svega što je poznato i nepoznato. Onaj éija bi svest obuhvatala svest zemlje planeta i vasione. Pa i on dali moie to. Jer, ako Pons-Winnecke treba zbilja da nas upropasii on onda no s i sobom, ve é sad a, no v i du h, n o v e za k o ne, no v e sves ti: No v u din amiku, n o v u l o gik u, p r e d k o j o m je ništavilo sv a nas a svest, sv a na s a kozmiénost i dinamiénost. 5. Ne ielimo da svet propane. Ne zato sto mislimo da je on najbolji kako je to Leibnitz mislio, niti zato što bi ga narocito cenili, nego jedino zato što mislimo da je on jos u v ek material za gradnju, jer mislimo da se još moie pokušati. Liéno ne zelim, jer volim iivot, pa makar iivio samo još koju godinu. 0 svemu tome kometa ne vodi raéuna, nje se nista nahe zelje ne üéu. On aim ar eé !

Vrlo je verovatno da ce interplanetarni anarhista projuriti mimo nas, prezirno, ... i 27. juna, ako ga bude, svima ce ljudima: purgarima, nitkovima, dobrim i lošim, hrabrim i bednim, stradaocima i vegetatorima, biée lakse. 6. Zemlja ée se i dalje okretati, ili ne okretati oko sunco. Život zemlje i naš biće prolongiran. »Biti ne biti « pitao je Hamlet. Desilo se ma kako, u oči 26. juna najveći , ogromni deo, čovečanstva postaće Hamleti, Tragikomični Hamleti.

Es lebe der Zenitismus!

Natürlich bin ich Zenit ist und will unserem Organ in Europa eine erste Stelle schaffen, Euere Idee ist grossartig. Vive Zenit,

Ivan Goll

MAKROSKOP

KANDINSKI

Lj. Micić.

Čemu ponavljanjc? U stvaranju nema ponavljanja. Stvaranje je uvek novo, Čak u prirodi koja verovatno ima manje duha od čoveka nema ponavljanja; Ima stvaranja, varijacija i selekcija. Zašlo da to onda eine Ijudi, koji su viši od saine prirode i umetnici, koji su viši od Ijudi koji su nadljudi. Stvaralac mora biti čovek _j_ umetnik! Nadcovek! Umetnik mora stvarati, Umetnik mora stvarati novo. Umetnikova afirmacija je fenomen, Umetnik je îenomen. Odreéi se svega van sebe, odbaciti tradiciju stvoriti novo iz sebe to je ein i delo kreatora koji uvek stvara nove fenomene. Takav jedan umetnik fenomena, posve novih neovisnih od ju č e lo je Rus Kandinski koji je početak nove umetnosti u celoj Evropi. On je prvi koji je smelo, uz smeh i porugu odbacio sve postojeée forme. On je prvi apstraktni i duho v n i umetnik. »Das geistige in der Kunst« njegova je prva zastava i pobeda. On stvara nove umetničke fenomene van prirode. Zato je on velik i dosada nenadmašen. Rus (a to baš nije sporedno!) Kandinski najjači je dokaz za mogućnost nov o g a bez ikakove veze sa prirodom i sa tradieijom, Umetnik nosi u sebi posebnu umetničku prirodu, Takova nadprirodna umetnička individuaeija jedina je stvaralacka! Nadcovek! Fenomen ! Kandinski je apsolutni stvaralac i apostol mistične čovekove stvaralačke duše, Toliko možemo reći o njemu posle onog što smo videli samo u reprodukciji. »Z cni t« smatra ovo za naročitu dužnost. A kad slobodne kremaljske dveri budu i nama otvorene... (velika je to čežnja) onda,.,, U Moskvi izdana je njegova monografija s vlastitim predgovorom, (Naklada ruskog odelenja likovnih umetnika pučkog komesarijata 1918, Gotovo je indentična s onom što ju je još 1913, g, izdao »Sturm« u Berlinu),

10