Ženski pokret

nekoliko svojih listova od kojih su vrlo znameniti „Die Frauenbewegung" i „Zeitschrift für Frauenstimmrecht“ i t. d. Uporedo sa Njemačkom ističe se feminizam i u Češkoj i Moravskoj. U ovim zemljama su žene, i ako nisu imale izborno pravo glasa sve do iza rata, ipak polučile velike uspjehe kako u školstvu i kulturi tako i u socijalnom pogledu. Najveća se pažnja posvećuje odgoju ženske djece. Češke žene imaju uvijek ла umu: da samo dobre majke odgajaju dobru i valjanu djecu, stoga sa velikom marljivošću podučavaju djevojke u svemu, što će im kao budućim majkama českih sinova i kćeri trebati. To one svestrano vrše kako i u svojim mnogim organizacijama tako i u casopisima, Cehinje imaju mnogo spisateljica koje se u feminističkoj borbi osobito ističu. Medju prvima je spisateljica Tereza Novakova, koja u svojim djelima naročito zastupa jednakost muža i žene kako u obitelji, tako i u javnom životu. Ona je osnovala Centralnu udrugu češkim zena koja imade političko značenje, jer se iz nje dirigirala taktika i rad za žensko izborno pravo. U Češkoj se mnogo poštuje materinstvo, za čiju propagandu se osobito ističe ime Božane - Vihove - Kunetićke. Najslavnija feministkinja u Češkoj je Eliška Krasnohorska. Njen rad na polju emancipacije žene je najjači, a na kulturnom najveći. U godini 1890 osnovala je u Pragu prvu žensku gimnaziju „Minervu“ a sa svojom marljivošću je polučila da se pitanje školovanja u Češkoj silno uredilo u žensku korist. Mnogo ženskih škola naročito za vrijeme austriske vladavine uzdržavale su češke žene same, složivši se u razna društva koja su imala svoju odredjenu kulturnu misiju. Na taj način spasavale su češke žene svoju djecu od odnarodjivanja, a kada je austrijska vlada ustala protiv tih škola, češke su žene zalazile u narod krišom i podučavale ga. Danas je u češkom parlamentu 13 ženskih poslanika, a u senatu 3 žene kao članovi. U Rusiji se feminizam za vrijeme carizma vrlo slabo osjećao, jedino bilo ga je nešto u inteligentnijim krugovima. U opće u Rusiji je bilo teško opaziti feminizam kao sveopći pokret, prvo zbog preogromnosti i rasprostranjenosti Rusije, a drugo i zbog državnog uredjenja samog. Ali iza prevrata su se prilike promjenile. U današnjoj sovjetskoj Rusiji zastupane su žene sa nekoliko stotina svojih predstavnika. Od važnijih funkcija, koje je sovjetska Rusija povjerila ženi, jest položaj poslanika na Šved-

5 i 6

0 razvoju feminizma

237