Ženski pokret

za rad nesposobnim, siromašnoj deci odelo, obuću, rublje, vode ženske zanatske škole i priređuju najrazličitija predavanja. Vrlo je mali broj udruženja, prema izveštajima, koja su prešla preko toga običnog humanitarnog i prosvetnog delokruga i latila se socijalnoga rada, izdržavajući dispansere za odojčad, savetodavnice za majke, da pomažu porodilje, da izdržavaju obdaništa za školsku decu, đačke trpeze, dečja zabavišta, ferijalne kolonije; a samo jedno udruženje uzelo je na sebe vrlo težak posao, posao pun odgovornosti, to jest zbrinjavanje moralno ugrožene ili već pokvarene ženske mladeži. Čisto feministička i profesionalna udruženja ne uzimam u obzir, pošto su ona već u svojoj osnovi sasvim različita od ostalih. Moja namera nije da kritikujem rad naših udruženja; imam samo želju da Vam saopštim neke misli, koje su mi se pojavile pri čitanju tih izveštaja i pri posmatranju prilika, u kojima živimo i koje moraju biti dakle merodavne za pravac rada naših društava. II. Svaku organizaciju treba da smatramo kao svesnu i čistu volju izvesne grupe sa zadatkom da poboljša postojeće stanje na ma kojem polju društvenog života, bez obzira na to da li u većem ili manjem opsegu. Volja pojedinaca izmeni se u organizaciji u kolektivnu volju, u kolektivan rad za dobro celokupnosti. Taj kolektivan rad uspe u organizaciji samo onda, ako su njeni članovi disciplinovani i ako radi organizacija po dobro promišljenom planu. Disciplina i sistematski plan za izvođenje nekog specialnog zadatka su osnovni principi za svaku organizaciju. Ne mislim na disciplinu nalik onoj po kasarnama, nego na onu, koja je bitan znak istinske kulture, a to je da zaboravimo na samog sebe, na svoje egoističke želje kad su u pitanju interesi zajednice. Sistematski rad je onaj, koji se odriče momentalnog uspeha. On ide ža tim da pronađe svuda duboke veze, koje ima svaka pa i najmanja pojava sa razvitkom društvenoga života i njegovim konačnim ciljem. Ako uzmemo kao primer sistematskog rada jednog udruženja, koje hoće prosvećivati ili samo svoje članove ili okolinu u којој radi, moramo tražiti od tog udruženja da ne priređuje predavanja, kurseve i t. d. na slepu sreću, nego da izradi za taj zadatak plan za više godina, da unosi u taj plan neko zaokruživanje materije, koju hoće posredovati, jer drukčije to nije rad na prosvećivanju,

9 и 10

Извештај o раду H. Ж. C. у 1925-26. г.

393