Ženski pokret

граду годину дана за њу. Ако се не јави за годину дана, награда ћe се доделити другој жени и највише изгледа има Антонина Валентин, Немица, за њено дело о Штреземану. Преклањске године је добила награду Северин Францускиња Марсела Kапп за дело „Жене под јармом."

Saradnja žena u Društvu naroda. Nemački ženski časopis »Die Frau« donosi pod ovim naslovom, a sa znakom pitanja, sledeće: Kako je lanjske godine primila skupština Društva naroda rezoluciju kojom se obraća savetu Društva naroda s molbom da ispita mogućnosti za intenzivniju saradnju žena, Savet je rasposlao mnogim internacionalnim ženskim organizacijama, a i nekim nacionalnim udruženjima žena cirkular, u kome moli da organizacije same predlože način te intenzivnije saradnje. Glavne internacionalne ženske organizacije poslale su sada odgovore. U glavnom su njihovi predloži sledeći: 1) Pretstavnice ženskih organizacija da prisustvuju ili kao stručnjaci ili samo kao slušaoci raspravama plenuma i otseka. 2) Ženske organizacije neka imaju pravo da za vreme rasprava predlažu pretsedniku memorandume, napomene itd obzirom na različna pitanja razoružanja 3) Ženskim organizacijama neka se omogući trajan kontakt sa delegatima, tako da mogu one obaveštavati nacionalne saveze o namerama njihove zemlje. Pretsedništvo Konferencije za razoružanje pod pretsedništvom Hendersona raspravljalo je već o saradnji žena. Španski delegat Madariaga predložio je savetodavni odbor žena. Engleski ministar spoljnih poslova Sir John Simon i američki delegat Gibson su bili protivni tome predlogu. Njihovo mišljenje je da bi bila saradnja žena efikasnija, ako bi svaka delegacija imala u svome sastavu žene. Na kraju je bilo zaključeno da se podnese Konferenciji predlog u tome smislu.

Енглески избори за општине донеле су женама опет најлепше резултате; 16 жена је било изабраних за претседнике општина.

Za člana Akademije književnika u Berlinu izabrana je Ina Seidel. Ona je pored Rikarde Huch druga žena koja je član te Akademije.

Veliki miting u Parizu za žensko pravo glasa. Čuvena francuska organizacija, Liga za pravo čoveka, organizovala je 27 februara u Parizu jedan miting za žensko pravo glasa. Oko 3000 duša je bilo na tome mitingu, kome je pretsedavao poznati profesor univerziteta Victor Basch. Ovoj manifesaciji je prisustvovala g-đa Clara Campoamor, španski delegat u Društvu Naroda i član španske ustavotvorne skupštine. G. Basch je prvi uzeo reč i vatreno govorio o potrebi da Francuska sleduje Španiji u pogledu političkog izjednačenja oba spola. Zatim su govorili Marc Sangnier, princeza Cantacuzen, Paul Painleve Brack i de Monzie. Zatim je g-đa Compoamor uzela reč i govorila o aktivnosti španskih žena za dobijanje političke ravnoprav-

nosti, koja je jedan znak pravde. G. Herriot koji je bio bolestan, uputio je jedno pismo u kome je potsetio da je njegova partija bila uvek za žensko pravo glasa.

Исправка. Госпођа Др. Милица Богдановић нам саопштава да белешка о њеном постављењу за професора на Вишој педагогошкој школи у Загребу није тачна. Она није постављена, него само додељена тој школи.

MISLI

Da su nauka, i nacionalni osećaji u oprečnosti, zna se, iako političke varalice to saznanje ponekad zataje. I konačno: doći će dan kad će svi da razumeju da se sada sva viša kultura okružuje ogadom samo na vlastitu štetu. Uvek nije bilo tako: ali točak se zavrteo i vrti se dalje. Nietzsche

Volite da gradite grad budućnosti: ali za gradnju uzimate negrobne spomenike i dostojanstva prošlih vremena. Nietzsche

Posvetiti se s ljubavlju pojedincu ili celome društvu, zajednici eto to su krajnji zadaci i rešenja čovečjeg života! Armin T. Wegner

Ништа није штетније у животу народном, него себе самог варати и прецјењивати. (Владика Штросмајер, Путопис, Вијенац 1875)

Знаност, умјетност и вјера могу само под заштитом слободе и самосталности ваљано и благотворно успјевати. (Владика Штросмајер говор при отварању Галерије слика 1884)

Лако је народ покварити и отровати, али је неизмјерно тешко поправити и препородити га. (Владика Штросмајер, Путопис, Вијенац 1875)

ПРЕТПЛАЋУЈТЕ СЕ НА „ЖЕНСКИ ПОКРЕГ*

48

За штампарију „Привредник” Кнез Михаилова 3 Тел. 21-450 Благојевић Д. Живојин, Кондина бр< 10 Београд

ŽENSKI POKRET

MART, 1932