Ženski pokret

može se čovjek razviti i izgraditi”. Na svršetku eseja dodala je raspravu o tome, kako bi se ta sloboda mogla ostvariti u današnjem društvu. Na tome mjestu govori prvi put o položaju žene u društvu i svršava plamenim apelom na žene, da traže svoje pravo na najviši životni cilj, na slobodu. „Muževi vas zaboravljaju, sinovi razočaravaju, braća krivo sude, ljubavnici vas izdaju. Ali ne plačite ne gubite ravnotežu, ne smalakšite pod uvredama i bolima. Oslobodite se ropstva. Tražite slobodu. Na jednoj strani smije vam se ugled, bogatstvo, sreća ali i podložnost; na drugoj: rad, borba, odricanje, ali i sloboda. Pazite na izbor!" Godine 1849 izdala je knjigu umnih aforizama pod naslovom „Esquisses morales", koje su pune duha Emersonova. Govori o novom društvenom poretku, o prijateljstvu o ženama. Njezin optimizam zrcali se u aforizmu: „Sve jadikuje i optužuje sadašnjost, svuda umor, svuda propast. A ja čujem kucaj svoga srca i odgovaram: sve se preobražava, sve napreduje, sve oživljuje." U mnogim aforizmima govori o ženama. N.pr. „Muškarci našega vremena poznaju samo dvije vrste žena: jedne za svoje strasti, druge za svoju udobnost. Jedne ih seksualno zabavljaju nakon pića, druge im spremaju stan i nude ih hranom. Kad bi slučajno naišli na pravu drugaricu ljubavi i slobode, što bi s njome započeli?" - Ili: „Žene vodi na kriv put njihova fantazija, koju uvlače u religiju, u ljubav i u politiku To je zato, jer su po svom odgoju uvijek stajale po strani, daleko od svake realnosti. Ne razumiju ništa ni o fizičkom ni o moralnom svijetu". „Malo je žena sposobnih za prijateljstvo. Naučene su na despotizam ili ropstvo, pa u svojoj slabosti ne mogu shvatiti čar ozbiljnog i dubokog čuvstva, koje počiva na potpunoj ravnopravnosti". Marie d'Agoult bila je stvorena za prijateljstvo na ovoj bazi, što i dokazuju lijepa drugovanja s Danielom Manin-om, grofom Confalonieri, talijanskim prognanicima, te s Mazzini-jem. U svojim političkim studijama pod naslovom „Florence et Turin. Etudes d’Art et de Politique“ i u svojoj „Histoire de la Révolution de 1848" divimo se njenom sigurnom političkom sudu i historijskom pogledu u kom nema ni truna partaičnosti. Ona već onda naglašava da revolucija ne ovisi ni o pojedincu ni o jednoj klasi društvenoj, ona nastaje i ide svojim zakonskim putem kao posljedica tehničko-ekonomskih promjena u temeljima života.

Svoje najznatnije djelo „Dialoge o Danteu i Goetheu" izdala je 1860 u časopisu Revue moderne. U tom se djelu ispoljuje sve njeno svestrano znanje historijsko, njena duboka filozofija i kultura njenog duha i osjećaja. Forma tih dijaloga je savršena i kao stvorena, da se na najplastičniji način prikaže genij Goetheov francuskom duhu, a veličajni zanos Danteov naraštaju tadašnjeg skeptičnog, rastrganog i relativističkog stoljeća. Za djelo „Histoire des Commencements de la République aux Pays-Bas 1581 —1625“, štampano 1872, bila je nagradjena od Akademije. Marie d’Agoult umrla je 1876. Nakon teških razočaranja i kriza životnih našla je smirenje u ličnoj slobodi i u intenzivnom ozbiljnom radu. U tom je našla cilj i svijetlo života. „Selon la voix intime qui parle à chacun de nous, cette lumière désirée qui féconde et métamorphose, qui appelle et répand la vie, n’est autre que la Liberte". Zagreb.

Dr. Slava Rastrovčan.

Angelina Hesse

Na prvoj strani ovogodišnjeg februarskog sveska najboljeg njemačkog stručnog časopisa za mikro biologiju* iz pera prof. Dr. v. Gierke iz Karlsruhe izišle su slijedeće reči posvećene zaslužno] uspomeni jedne žene. „O uvadjanju agaragara u bakteriološku tehniku" Riječ u spomen jedne njemačke žene supruge liječnika. U Dresdenu je 1 decembra 1934 godine u starosti od 84 godine umrla gdja Angelina Hesse, rodjena Eilshemius, žena higijeničara i bakteriologa dr. Waltera Hesse, koji je umro 1911 g. (rodjen 1846 g. u Bishofswerda i. Sa.), a bio je okružni liječnik u Schwarzenbergu i. Erzgebirge, a kasnije u Dresdenu. Ona je zaslužila u bakteriologiji spomen pun pijeteta, jer njoj dugujemo uvadjanje agar-agara u tehniku spremanja podloga. Rodom je bila iz Istočne Frizije. Njezin otac se mlad iselio u Ameriku, gdje je i ona provela svoju mladost. Njezin muž je radio 1881-82 godine u laboratoriju Kr. Zdravstvenog ureda u Berlinu pod Robertom Kochom. Radnju „O kvantitativnom odredjenju mikroorganizama, koji se nalaze u zraku" (koju je tu započeo, radio je dalje u svojoj kući u primitivnim odnosima s kuhinjom kao labora-

* Zentralblat für Bakteriologie-Parasiten-Kunde und Infektionskrankheiten Originale, Jena 18 februar 1935, Band 133, Heft 5/6.

ŽENSKI POKRET

MART-APRIL 1935