Ženski pokret

skupa sa svojim muževima stupe u . borbu za opstanak seljačke porodice i opstanak seljačkog posjeda. Potrebno je da se uz to i ženi prizna ravnopravnost i u porodici i u javnom životu. Žena je od velike koristi u porodici, jer od njezinog rada, od njezinih žrtava, od njezinog srca i ljubavi odgaja se novi naraštaj. Ako se ženama prizna pravo i ugled u društvenom i političkom životu i žena će još bolje pregnuti i za svoju kuću i za svoje selo i za svoj

narod. A najbolje će nam se priznati pravo ako se odobri pravo glasa, jer će onda u svim važnim pitanjima pitati i nas žene, a neće se prolaziti mimo nas kao mimo turskog groblja. Dok žene ne budu imale pravo glasa, dotle je badava da jauču i plaču. Bez prava glasa ne može biti ni napretka za seljačku Ženu, a ni seljačku porodicu. A napredna seljačka žena je temeljni kamen napretka i bolje budućnosti čitavog naroda.

Anđelina Dilberović,

obrtnica Zagreb

Mi, žene obrtnice, teško osjećamo neravnopravnost između muškog obrtnika i nas žena, jer smo pred zakonom zapostavljene. Kada smo mi, žene obrtnice, sposobne da snosimo sve obaveze i poteškoće, koje nam nanose naša zvanja, i kad kao naši muški drugovi plaćamo sve poreze te izvršujemo zakon koji nam se nalaže, onda moramo imati ista prava kao i naši drugovi. Pitamo se: zašto da ostajemo i nadalje bespravni građani, zašto nam zakon kojega mi u punoj mjeri izvršavamo s druge strane ne daje mnoga prava i zapostavlja nas kao bezvrijedne članove? Zakoni se uspostavljaju za muškarca i za žene podjednako, i neka ih onda podjednako izvršavaju. Ženama se samo nalaže. One nemaju pravo da otvoreno zaštićuju svoje interese, da sudjeluju u rješavanju najvažnijih ekonomskih i kulturnih pitanja. Ženama se prigovara nesposobnost. No žene su dijelom pokazale protivno. Danas žena može da izvrši trostruki rad. Mi istu Ženu nalazimo kao majku, kao domaćicu i kao

radnika, koji se bori za svoje samoodržavanje. U više slučajeva neuposlenosti muškarca žena izdržava i hrani čitavu obitelj. Može li ženi pored ovoliko dužnosti biti svejedno kad je zapostavljaju u njenim pravima? Za zenu je sve samo ne politika, vele oni, u čijem je interesu da žena ostane bespravna i da bude samo mašina koja će rađati djecu za topovske ciljeve. Mi hoćemo da rađamo zdravu i sretnu djecu. Mi se hoćemo ekonomski i kulturno podignuti, mi hoćemo jednaka prava i jednake dužnosti za sve. Mi sve to ne možemo postići, dok nemamo sredstava pomoću kojeg ćemo mi odlučivati o svim ekonomskim i kulturnim potrebama. Pravo glasa nam nije poslednji cilj, pravo glasa je jedno od sredstava koje će nam poslužiti da aktivnim učestvovanjem sudjelujemo u stvaranju čvrste, jake i zdrave zt jednice. Zato, žene, treba da se udružimo, tražimo pravo glasa, jer preko njega tražimo svoja čovječja prava.

„ Moje je дубоко убеђење да данашњем болесном друштву може помоћи само просвећена и слободна жена: просвећена као пол, слободна као човек, пуноправна као грађанин". Dr. А. Костић

102

2ENSKIPOKRET

SBPTBMBAR—NOVEMBAR 1935