Židov

cijative u javnom židovskom životu. Tek se sakuplja novac od vremena do vremena čas za ovu, čas za onu židovsku svrhu. U tgme se iscrpljuje skoro sav rad. Radi se i u korist Židovskog narodnog fonda. Nu premalo ih je, koji se tome poslu posvećuju. Da ih je više, polučilo bi se puno više . . . Čujem, da sarajevska omladina sprema Hanuka-svečanost ili makabejsku slavu. No Hanuka je jedva mjesec dana, pa bi već trebalo energično raditi na pripremama. Bilo bi dobro, kada bi se u svim mjestima, gdje je to ikako moguće, priredila makabejska svečanost. To nam treba, da našu mladež zagrijemo za naše svetinje i uputimo u naše potrebe. Na tim bi svečanostima trebalo razjasniti našim ljudima, što duh današnjega velikoga doba traži od svakog čovjeka, osobito od Židova. Bilo bi zgode, tla pradobijemo šire općinstvo za naše ideje. Trebalo bi sve poduzeti i pokušati, da naši IjuJi razumiju, da će se doskora na dugo vremena odlučiti sudbinom pojedinih naroda. Doći će do nove razdiobe svijeta. 1 židovski bi narod htio jer ne će da propadne da sjedne z. stol, tdje će se svijet dijeliti. Stvaranje novoga poretka bit će tako teško, da se ne će uzimati obzira na one narode, koji ne će zastupati svoje interese i potrebe. Zato se moramo na vrijeme javiti, da se čuje i naš gla-'. Zato se moramo složiti, sakupiti, ujediniti, jer samo ujedinjeni bit ćemo narodna jedinica, na koju će se morati uzeli obzir. To bi trebalo narodu reći prigodom ovogodišnjih makabejskih svečanosti. Zato držimo osobito važnim, da barem ove godine bude u našim krajevima što više i uspješnijih makabejskih svečanosti. Kao cijonista moram reći, da žalim mrtvilo, što je uslijed rata nastupilo u našoj organizaciji. Znam, da joj danas nije moguće raditi, ali cijonisti bi morali u svakom mjestu i bez posebne organizacije razviti više aktivnosti. Ne znam, kako stoji sa uplatom šekela. Nu iz prijašnjih brojeva zaključujem, da u nekim mjestima stoji slabo. Trebalo bi sumišljenike u tim mjestima pozvali, da učine svoju dužnost. U Sarajevu je vrlo malo šekela unišlo. Za Osijek, Vinkovci, Pakrac i Mostar čujem, da se tamo nije upravo nšita radilo za šekele. Dvije nas pojave zabrinjuju i čekamo, da list zauzme otvoreno stanovište prema njima i da o tim pojavama progovori, ni po babu, ni po stričevima, nego onako, kako treba. Jedno je vjeronaučna obuka u školi. Izgubit ćemo mladež, ako se u vjeronačnoj obuci ne uvedu valjane reforme. Zar njeroučitelji to ne vide ili ne će da vide? Drugo je širenje antisemitizma. Mi ga vidimo i čujemo na svakom koraku. Zar ćemo zatvoriti oči i učiniti, kao da toga nema i kao da nas _se ne tiče ? Otvorena rasprava o tome je potrebna, zato imamo list. Možda će ipak korisiti, da s.e kod nas ne raširi ova otrovna biljka. Juda ben Davi ( .

Iz drugih zemalja.

Politički zahtjevi holandeskih Ži. dova. Zastupnici organiziranih holandeskih Židova zaključili su jednoglasno, dade predložiti sastanku,"koji se ima sazvati na 18. studenoga u Amsterdamu, slijedeću rezoluciju; „Skupština u Nizozemskoj nastanjenih Židova, održana dne 18. studenog

u Amsterdamu, koju je sazvao odbor, stvoren po nizozemskim dijelovima Alliance Israelite Universelle, Cijonističkoj svjetskoj organizaciji i Jevvish Territorial-Organisation, zahtijeva obzirom na u današnjim političkim prilikama stavljeni zahtjev organiziranih Židova, u pogledu: 1. emancipacije Židova, 2. podijeljenja narodnosnih prava u narodnosnim državama, 3. narodnosne koncentracije židovskog t naroda u Palestini gledom na svuda izr'a- ( ženo nastojanje, da se udijeli pravednost svim narodima prigodom sklapanja mira, j da se jednom za uvijek dokonča [ stalno zapostavljanje i potlačivanje Židova | ■i stoljetna nepravda, koja im se nanaša, te stavlja na nizozemsku vladu silnu molbu, da, vjerna stoljetnoj predaji, posre- ■ duje u korist Židova, te da se zauzme, da pri mirovnoj konferenciji ali svakako pri utanačenju mira židovsko pitanje bude riješeno nakon saslušanja mjerodavnih zastupnika organiziranih Židova, a ovo rješenje providjeno svim nužnim sigurnostima, konačno pozivlje sve Židove u Nizozemskoj, da očituju svoju solidarnost u ovom historičkom razdoblju vremena. O boravku cijonističkog prvaka N. Sokolova u Italiji. Član užega akcijonoga odbora svjetske cijonističke organizacije, N. Sokolov, boravio je nedavno u Rimu. Tamo je stupio u dodir ša zastupnicima raznih židovskih i nežidovskih organizacija, kao što su: Savez općina, odbori ~Pro causa ebraica“, „Pro Israele" i i d. N. Sokolov bio je primljen i od sv. oca pape, a s talijanskim ministrom predsjednikom imao je odulji razgovor. Na pitanje o stanovištu i držanju talijanske vlade-prema zahtjevima židovskoga -naroda, da mu se obezbijedi dorfiaja if Palestini,' izjavio je ministar; „Nema sumnje, da će kao rezultat rata Židovi dobiti ravnopravnost na cijelom svijetu. Što se tiče Palestine, talijanska će vlada podupirati sva saveznička nastojanja u tom smjeru.“ Progoni Židova-u Rumunjskoj. Židovski dopisni ured u Stockholmu obje-' lodanio je na osnovu vjerodostojnih informacija kortninike o progonima Židova u Rumunjskoj, -•o nečovječnom postupku rumunjskih oblasti sa židovskim gradjanskim pučanstvom i vojnicima. Komunike priposlan je svjetskoj štampi, vladama i državnicima svih zemalja i svrha mu je, da navrati pažnju odlučujućih faktora na mizerne i sredovječne prilike, od kojih toliko trpe Židovi u Rumunjskoj, a u 20. stoljeću; Američki rabini za Palestinu. Skupština „Saveza rabina i propovjednika" održana u Newyorku zaključila je; da se imadu sazvati' rabini svih smjerova na konferenciju, koja će u ime židovske vjeroispovjesti objaviti zahtjeve j lede Palestine. Zaključak završuje ovako: „ . . . Konferencija će zamoliti predsjednika i senat, kongres, zastupnike svih vjeroispovjesti, kao i ostale vlade, da povrate židovsku zemlju židovskom narodu. Nadamo se, da će mirovna konferencija čuti naš glas i da će ispunili naše zahtjeve zajedno sa zahtjevima drugih potlačenih narodnosti". Ravnopravnost Židova u Poljskoj. Odgovarajući na adresu varšavske židovske općine, koja je bila upravljena na regenta kneza Ljubomirskoga, izjavio je ovaj, da smatra poljske Židove ravnopravnim gradjanima zemlje, koji mogu da uživaju posve ista prava kao i ostali. Predloži cijonističkih socijalista. Izmedju ostalih zahtjeva i predloga isti-

čemo još i ove: Riješenje židovskog pitanja i provedenje prava samoopredjeljenja naroda; ujedinjenje i samostalnost Poljske; preobrazbu Austrije, Rusije i Turske u narodnosne savezne države; zajamčenje samouprave narodnih manjina, odlučivanje o pripadnosti prijepornih područja plebiscitom pučanstva, pod medjunarodnim nadzorom.

Iskaz za jugoslavenske zemlje austro-ugarske monarkij«. Adrrsa za listove Ž. N. E. Zagreb, Petrinsaa ulica 22. Za novce: »Banka za ttgrvinu, obrt i industriju«, za tekući račun: Ž. N. P. Un'šlo cd 26 10. do 9 11. 1917. • Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. Ojjci darovi, Zagreb. Po »Ag-am-r Tagblatt-u« M. Mon. tag K 25.--, Dr. Ale'xa"der Licht K 10.—, Reda«cioni stol »Židova« gdji Htldi Šlern za bonbone K 6. —. Povodom izravnanja jedne oklade daruje Jakob Sclivarz K 50' — i Dr. Edmuud Fischer K 50.—, Dr. Jakob Kajon K 10.-. Ukupno K 151, —. Virovitica. Darovi sakupljeni prigodom blagdana : Bing Samuel, Sp. Bukovica K 10—, Rremen Artur K 10' —, Krausz Samuel Sp. Bukovica K 10.— Rosser Armr K 10.— , Rosser Leo K 9. —, Rosser Mira K 2. —, Weber Josip K 6. —, Eeldmann Bi židar K 5 - -, Šcltrenger Deszb K WebeMilan K 3. , Dr. Kaufmann, rabin K 3.-, Woliner David K 10.—, Rrjsenfeld Sam. K 10-—. N. N. iz Budimpešte K 2.—, Scruvarz Milan K 5.—, Strassberger RudiMf K 5. -, Krauss Euge uje K 5' Ukupno K 112.—. Skrahice. Zagreb'. Ispražnjene šk:abice po V. Spilzeru: Hinko Herzer K 5.38, Josip Engelsrath K 3. —, M. Betlheim K 10.—, Wolf K 3.10, Julio KoUmann K 14-—, Judit Furst K 4.40, Malvina Miiller K 9 —, Minka Brii 11 « . 8‘ —, Fani Rosenbaun K 40.—, Jakob Spitzrr K 10.28, M. Nitray K 5.34, Hiischl Dragiltin K 5. , Žiga Schulhof K 1.64, Mirjani \Vei:er K 10. , David Spitzer K 9.05. Ukupno kruna 138.19. Kopi i vnica: Mordechaj Bjeatschtwsky K 6 50, Lobi Terezija K 12.26, Hirscbl Ot za K 2.-, Ignatz Oross K 1.30. Ukupnu K 22.06. D/ec,sabirne knjižice, Zagreb: Ljerka Aczel K 15.80. Ukupno kruna 15.80. Osijek: Po Ernestu Ooldsteinu: K 606.03, (Specifikacija u slijedećem broju). Ukupno K 606.03. Maslinova drva. Zagreb: Dr. Max Laufer, za gaj junaka Ba-giore K 10 . Ukupno K 10.— . Zlatna knjiya, • Zagreb: v a ime »B’ noth Zion«, Panika Rosenbaurn K 2.-, Lavoslav Schorsch, Šamac K W. i A. Sz. K 5.-. Ukupno K 17.—. Darivanje zemlje. Zagreb. Na sabirni arak po L. Sorgcru K 8-20. Ukupno K 8.20 Osijek. Po L. Singeru ; Gabor Baneth K 100. ~ . Ukupno K ICO.-. Podni. Za g r e b. Slavko Briill K 25, Ured Ž N - F. K 53.—, Dr. R. Glucksthal K 9.30. Ukupno K 87.30. Osijek, Gustav Stern K 42.10. Ukupno kruna 42.10. Bosna i Hercegovina. Maslinova drva. L i v n c. Za gaj junaka Bargiore ; tng. Oskar Grof K 20. , Kot. vet. Dr. Isidor Nachmias K 20. —. Ukupno 40. —. Prijedor: Sig.n. Gero K 10.— i Emanuel Karger K 10. - uspomeni Oideona Seidemanna u vrtu istoga. Ukupno'K 20. —. Unišlo je dakle iz Hrvatske, Slavonije i Dalmacije K 1,309.68 aiz Bosne i Hercegovine K 60. Svega K 1 36'.) 68

STRANA 6.

»ŽIDOV« (HAJ’HUDI)

BROJ 5.

m ŽIDOVSKI NARODNI FOND