Židov

konstatacija da cijonizam, kao ekstremna, vanredno snažna i energična struja u židovstvu bez sumnje u sebi sadržava mnogo zdravih ideja, da je stvorio velika djela i da će po svemu sudeći stvoriti još veća; konačno, da je. bilo svojim djelima, bilo poradi toka svjetskih dogadjaja postaousvjetskoj politici evro/iejskih velesila faktorom, koji se ne može mimoići*. Prepbručamo ovu knjižicu, jer nam donaša objektivno shvaćanje nežidova o žid. pitanju, shvaćanje, kojemu se mnogi Židovi ne mogu da dovinir.

Vijesti iz jugoslavenskih zemalja.

Preminuo. Dne 16. travnja sahranjen je uz saučešće cjelokupnog gradjanstva ugledni vinkovački gradjanin i trgovac g. IgnjatOross. Vrli pokojnik bio je prvi Židov, koji se je nastanio u Vinkovcima nakon št ) je ukinuta vojna krajina. U 82. godini zaklopio je svoje oči poslije života, koji je bio obilan radom za dobrobit bližnjih Blagopokojni Igujat Oross bio je osnivač vinkovačke Izrael, bogoštovne općine, Hevre kadiše i isticao se vazda kao dobar Židov Uživao je sveopće štovanjesvojihsugrađjana. Čast njegovoj uspomeni! Vratili se iz zarobljeništva. Bivši predsjednik ~Bar-Oiore“, zastavnik Emil Naseli itz iz Brčke i bivši tajnik „Judeje 1 * zastavnik Oto Branu iz Zagreba i još mnogi naši mladi prijatelji, povratili su se sretno iz ruskog zarobjeništva. Promocija. Član „Bar-Oiore“, Josef Bruckner, odvjetnički perovodja u Sarajevu, promoviran je 22. ožujka na čast doktora prava bečkog sveučilišta. Osijek. ( Većer židovskih pjesama). Dne 18. travnja 1918. priredio je odbor židovskih gospodja (zapravo židovska omladina, ali uslijed redarstvenih propisa morao je kao priredjivač figurirati spomenuti odbor) u svim prostorijama gornjogradske kasine koncerat i zabavu u korist ferijalne kolonije. Isključivo židovski karakter zabave bio je koli sadržajem programa toli vanjštinom priredbe (čelo sale resila je velika plavo-bijelom vrpcom drapirana slika Herzla; mladi priredjivači i priredjivačice bili su okićeni plavo-bijelim znak vima) označen. Na zabavi bili su svi slojevi osječkog židovstva zastupani. U buffetu prodavale su dame b L -z razlike stajališta, što ga zauzimlju prema židvsko-narodnom pokretu. Koncertne točke izvedene su od umjetnika osječkog hrv. narodnog kazališta;gospojice Dite Fritzi Grete Kraus.te gg. kapelnika Mirka Polića, Lava Fritza i g. Hankina. Pjesme izvedene su po gospojicama Fritzi Kraus, te g. Hankinu uz vrlu pratnju gg. kapelnika Polića i Fritza vrlo lijepo i čustveno. Kao vrstan cellista istaknuo se g. kapelnik Frifz, koga je spretno pratila gospojica Weissberger. Program bio je slijedeći: cello-komadi od Nadela (Tužaljka starog oca, Tužaljka Rahele) i Brucha (Kol-Nidrei), od Oarfinkela (A1 naheros Bovvel, A1 tal \veal motor,) Orossraanna (1 Rahel pjeva, Prosjak! Glasera (Pjesmica geta;, Engela (Dijete u koljevci. Boli me duša\ Roskina (Jankele ide u hram, Alef-bais, Nova pjesma), Sverdlova (Stara pjesmica) i Kol-nidrei. Općinstvo je dupkom napunilo veliku salu, te pokazivalo svoje odobravanje nakon svakog komada, najviše iza Kol-nidrei-a, otpjevanog po g. Hankinu. Buffet sastavile su raskošno židovske gospodje. Poslije koncerta zabavJjalo se do ranog jutra kraj svirke vojničke

glazbe, u velikoj dvorani pretežno mladež, a n nuzprostorijama kraj jtolova odrasli. Čisti dobitak ove priredbe iznosi više hiljada kruna.

Križevac. (50 godišnjica Hevre-Kadiše). U nedjelju 21 o. mj. proslavila je križevačku Hevra-Kadiša lijep, a kod nas dosta rijedak jubilej 50 godišnjicu opstanka. Tim povodom održana je svečana izvanredna glavna skupština, kojoj je prisustvovala cijela židovska općina, staro i mlado. Predsjednik I ievre, te predsjednik židovske bogoštovne općine i križevački rabin istaknuli su u lijepim govorima značenje jubileja i opisali djelovanje toga društva, potičući prisutne, da se posvete u što većoj mjeri djelima dobrotvornosti, koja su osobito u ovo kruto ratno doba potrebna. Čujemo, da se pomišlja na osnutak posebnog fonda u spomenu ovoga jubileja Vinkovci. (Spomendan Ćlenovu) Djevojačko udruženje ~Moria“ sprema se prirediti sijelo, da počasti na spomenu nedavno umrloga cionističkoga vodje Dra. E. V. Členova i da vinkovačke Židove upozna sa djelovanjem ovoga židovkoga velikana. Čekamo na izvješća. Sarajevo. (Žid. nacijon. društvo). Ovdje se u velike radi na ponovnom aktiviranju „Židovskog nacijonalnog društva", Najmljene su nove prostorije, te će za koji dan dozvolom oblasti, društvo nanovo da započne svojim radom, koji je početkom rata, raspuštanjem svih društava, prestao. Za narodni fond veoma se marljivo skuplja. Dopis iz Oraza. Čim sam stigao u Graz, opazih veliku promjenu u ovdašnjem židovskom društvu i,životu. Nakon dugo vremena počelo se tu opet raditi. Poticaj je došao djelomično od nekih uvaženih bečkih cijonista, a još više kao reakcija na antisemitizam, koji ma da i prije nije bio malen postaje sve suroviji, jači i Nabava macosa poslužila je germanskim kulturlregerima takodjer kao sredstvo, da apeliraj una na prostije instinkte masa. Očekivali su se i tvorni napadaji, koji izostadoše, valjda samo zato, jer se policija pripravila da svaki nemir već u zametku uguši, da se ne bi ponovili nedavni dogodjaji. —» Pred 2 mjeseca osnovano je društvo ..Judischer Nationalverein fiir die Alpenlander 4 * (adresa Annenburagergasse 32). U provizornom odboru su stari cijonisti: industrijalac Julius Oriiner, Jakob Weiss, Ormianer i nadučitelj Steiner. Deputacija Jiid. Nationalvereina predala je pravila i jednu spomenicu namjestništvu, koje je obećalo, da ne će dozvoliti ugrožavanje interesa Židova. Kako to društvo ima da djeluje i u Koruškoj, Kranjskoj i Istri, koje zemlje graniče s Vama nada se Jiid. Nationalverein. da će doći u dodir s Vama. Nakon mnogo godina priredjuje se 21. IV. o. g. u Grazu prva židovska zabava za židovske ratne dobrotvorne svrhe. Na koncertu sudjeluju nojvrstniji članovi gratiačkih pozorišta. Jiid. Nationalverein imade mnogo borbe sa židovskom bogoštovnom općinom, koja ne bira sredstva u nastojanju, da onemogući uspješni razvitak mladog društva. No slabo to općini hasni: gradački Židovi uvidjaju potrebu toga društva i ispravnost njegovih tendensa, pa u sve većem broju pristupaju u ..Judischer Nationalverein". Braco

Dopis sa fronte. Pišu nam mladi junaci Židovi: Nalazimo se doduše izmedju divljih talijanskih alpinskih visova, ali svo-

sim osjećajima boravimo vazda uz one, koji nas svojim radom približavaju Cijonu! Jedva čekamo, da nam dopane ruku naše glasilo ~Židov“, jer tako bar doznajemo, što se zbiva u našem svijetu. Neugodna zračna glazba, kojoj smo publika, ne smeta nas i mi pjevamo lijepu melodiju „Hatikve“, ili sviramo ovu milu našu himnu tek na skromnoj tamburici, načinjenoj iz streljivnog sanduka. Želeći, da nam naš rad dones« što prije lijepih usjeha, kličemo Vam sa dalekih snježnih brda srdačni Hedad !

Upozorenje. Poradi pomanjkanja prostora nijesmo mogli uvrstiti u ovaj broj Iskaz Žid. narod, fonda.

Kako treba raditi za Židovski narodni fond.

Nakon nekoliko mjeseci, što su prinosi za ŽNF. kod nas neprestano rasli, bit će sada blizu mjesec dana, da nam pridolazi razmjerno vrlo malo prinosa. Iskaz u zadnjem broju „Židova" sjeća nas na vrijeme mira Ako danas prinosi iznose za neko razdoblje samo 2000 kruna onda to \edva odgovara predratnom prinosu od 200 kruna. Ne ćemo da išta uljepšavamo ili da se obmanjujemo, da je zastoj samo slučajan, prolazan. Ne smije biti ni ti jednog dana zastoja ! Tko razumije duh vremena, tko poznaje važnost ŽNF i zadaće, što ga čekaju u najskorijoj budućnosti, taj ne smije dozvoliti, da u našem radu dodje do zastoja ili čak nazatka. Neka nitko ue svaljuje krivnju na nerad drugih, neka samo svatko nastoji, da izvrši svoju dužnost, ne brineći se za druge. Onda ne će nikada doći do zastoja. Prva je dužnost svakog povjerenika ŽNF. da sistematično i podjednako radi. Neka nijedan povjerenik ne misli, da ima pravo na »odmor*, nakon što nam je jedanput doznačio koju sabranu svoticu. Naprotiv neka si je svijestan dužnosti, da nam istu svotu uvijek ponovno doznači za jednako razdoblje. To će postići samo onda, ako podjednako njeguje sve sabirne grane ŽNF., ako svoje znance upozorava na sve mogućnosti i zgode za darivanje Ž. n. fondu. Tko sam ne može da obradi svoje područje, neka si uzme dva tri pomagača. Toliko ih je lako naći u svakom mjestu ako se samo ozbiljno hoće. U svakom mjestu bit će 2-3 cospodje ili gospodjice, koje bi imale volje i sposobnosti da sabiru za _Ž NF., kad bi ih se u to uputilo. Nema dana u iole većoj židovskoj općini kad nijema u jednoj židovskoj obitelji kakav za tu obitelj važniji dan. Tu je uvijek zgoda, da se radi u korist ŽNF.: Zaruke, ženitba, porodjaj, smrt, godišnjica ovakovih dana; muž. brat ili sin polaze u vojsku, na bojište ili se vraćaju odande; promaknuća ili odlikovanja u civilnom zvanju ili vojsci; otkup od čestitanja,cvijeća, vijenaca ili darova eto uvjek zgode, da se daruje ili sabire za ŽNF. Ovo treba da je kronika svih pa

STRANA 2.

ŽIDOV 1 i AJ'HUDI)

BROJ 9.