Židov

članica B’not-Ciona, Stetica Steiner. Gosp. Meiseia i gdjicu. Aschkenasy, pratile su vrlo dobro na planinu gdjice; Alice Herlinger i Elza Weinberger, koje su i tim svojim istupima nada sve zađovolj.le Akademiju je završio nastup svekolike mladeži, koja je pod ravnarvjem gosp. Meiseia zanosno otpjevala pjesmu vječne nade, našu ~Hatikvu“. Kako je svečanost materijalno uspjela, svjedoči najbolje to. da je sakupljena svota od K 1103. Osobita hvala i čast za tu svotu ide napose oduševljenoj,sumišljenici gdjici, Veri Gosti, koja je svu svoju ljubav uložila u sabiranje.

{Bjelovar). U nedjelu 30. lipnja držana je u izr. hramu svečana služba božja za spomen dr. Theodora Herzla. Posjet je b»o dobar. Zastupana je bila bogošt. općina po predsjedniku g. dr. Herrnsteinu i još nekim članovima pređstojništva. Kor je otpjevao žalobni psalm i još jednu tužaljku? a nadkantor g- Fingerhnt recitirao je E 1 mole rachamim. “Po tom je g. rabin Tauber izrekao usrdnu molitvu. Služba božja završena je pjevanjem ~Hatikve“. Podije službe božje ocrtao je kratko i jezgrovito značenje Herzlovo g. dr. Hinko Hirschl. Za žtd u. fond i za druge narodne svrhe sabrana je lijepa svota. (Virovitica ) Dne 25. lipnja držao je odbor židovske bogoštovne općine svoju jeinicu na kojoj predložio tajnik gosp. Alfred Rotter da se proslavi uspomena dra. Teodora Herzla na dan smrti njegove. Odbor je s veseljem primio prijedlog svoga tanika. Predstojnik obratio se je molbom na rabina gospodina dr. Kaufmana i zamolio ga, da na taj dan progovori koju riječ 0 dru. Teodoru Herzlu i o njegovom značenju za cijonizam. Oosp. je rabin dr. Kaufmann rado prihvatio tu ponudu. U petak na večer, prigodom službe božje držao je govor, koji je bio posvećen uspomeni dr, Herzla. U tom je govoru gosp. dr. Kaufman izveo i razjasnio značenje cijonizma za Židove i proizveo, da dr. Herzl nije bio, tvorac (osnovatelj) cijonističke ideje, koja je tako stara, kao židovski narod. Golus je 1 krivo shvaćanje slobode zlo utjecao na židovski duh. Mnogi su se Židovi stidili svoje nacije. U to se je pojavio dr. Heizl prorok, koji ih je svojim vatrenim i proročkim duhom riješio bhidnje, u kojoj su se nala, žili i priveo na pravi put. Na poticaj gospodjice Renee Rotter. povjerenice ŽNF. sakupili su taj .dan gdjica Ljerka Rotter i gospodin Božidar Feldman veću svotu za maslinov gaj dra. 1 eodora Herzla.

[Osijek). Osijek je zapao u san ~Kriegsgewinnera“, iz kojeg kao da ga niti gru. vanje topova, niti živa riječ, nikad vise probudit ne će. Nekadanja metropola cijou Jugoslaviji ~zasjala" je u pravom svjetlu. Zdravo je Židovstvo u Osijeku mukom zamuknulo, ako g a l e u °pće bilo. Riječ imaju i vode samo burzijanci po kavanama. Za* - osječke Židove moralni probl-mi ne postoje. Plitko materijalističn« shvaćanje života za njih je svrha bivstvovanja. Ne zaboravimo, da' je Osijek bio prvi grad u jugoslavenskim .-zemljama, koji je osnovao cijonističko društvo. „Židovska smotra" izlazila je ovdje. Sada je Osijek pokazao, da su temelji, na kojima se prije neko petnajst godina stao kod nas razvijati

zdrav nacijonalni živci, skroz naskn z truli. Čovjeku staje pamet, kad pomisli : Ovo je grad. ovu su ljudi, koji su dali inicijativu nacijonalnom radu kod nas. koji su cijonizam u našim krajevima „utemeljili I '. Ali vt lika je ideja i opet jednom pobijedila. Bilo bi žalosno/l ; d bi današnji cijonistički pokret u Jugoslaviji ođisao osječkim duhom, kad bi današnji naraštaj, današnji nasljednici lih osječkih •„cij,mista“ bili slični ovim utemeljiteljima". Hvalimo Bogu, da še ci jonizam kod nas oslobodio osječkog vodstva, i molimo da nam ga nikad više ne dosudi. Štap nad osječkim Židovima je prd unijeti

O Lav Slern, koji se pripravno odazvao pozivu, da dodje u Osijek, progovorio je svoje lijepo sp »men-slovo Herziu pred gotovo praznom dvoranom. Premda mu govor nije bio namijenjen omladini, koja je, malobrojna, sačinjavala gotovo cijelu publiku ipak je dostavio i u nje snažan dojam Možda je medju njom bilo nekoliko, kojima je Sternov govor znao da protumači veličinu Herzla i njegove ideje. Onda rad možda ipak ne bi bio sa.vim uzaludan. No nada je malena. Uz ovakovd ljude nije čudo, da je Herzl-svećanost doživjela u Osijeku potpun neuspjeh. Mirko K. ' [Vinkovii) U Vinkovcima proslavila se obljetni a smrti nezaboravnog vodje, dne 4. o. mj. upravo sjajno. Ako i obzirom na materijalan uspjeh ne možemo računati u hiljade, polučili smo moralan uspjeh, koji se novcem ne može naplatiti Hvala ide najprije gospodinu Lavu Sternu, čijem govoru najviše zahvaljujemo laj moralni uspjeh i ovdašnjem djevojačke m društvu „Moriji", koje je s besprimjernom enegijom nastojalo, da iz ovog velikog dana .učini, rekao bi, židovski narodni blagdan Večer otvorila je gospodična Oizete Deitelbaum kratkim pozdravnim govorom a zatim je gospodična Viima Gross s velikim razumjevanjem recilovala pjesme Inmemoriam Theodor Herzl, (Zuckermann) i „Herzl" (od' Stengrafa . Hcrzlov feljton „Mauschel" pročitala je veoma dobro go‘ spodična Etelka Propper. Zatim je slijedila kruna te večeri, kao zadnja točka besjeda Lava Sterna. On nam je . u svojem izvrsnom govoru prikazao prilike židovske prije Herzla, Herzlov cijonistiški rad i posljedice toga rada. Zatim je govorio o dužnostima cijonisla. Govor Lava Sterna praćen je velikom pozornošću, a nakon govora zapjevalo je sve oduševljeno „Hatikvu". Mnogo ■ brojno općinstvo rastale se veoma zados današnjom večeri. (Mitrovica.) Premda je jedan dio ovdašnjih Židova dosta indolentan, ipak im ade i ovdje svjesnih Židova, koji znadu i kolikogod je moguće ispunjavaju svoje dužnosti prema svom narodu. Što više, ima u Mitrovici štovatelja velikog, Herzla i pristaša njegovih ideja i bas ovi priredili sit dana 30. lipnja poslije podne u ovdašnjem Izrael, hramu parastos za pokojnim dr. Herzlom. Liturgični dio obavio je gosp. kantor Hermann Weissberg, koji je svojim pjevanjem uveličao službu. Zatim je gosp. Adolf Sommer održao prigodni govor, koji je pobudio veliko zanimanje slušateljštva. Pod dojmom govora darovali su i mitrovački Židovi za žid. narodne svrhe. Oko sabiranja darova, jeoji su dosegli svotu od K 476-40 najviše se trudila vrijedna gdjica Ema Breuer, na čemu neka joj bude izrečena najtoplija hvala.

Sarajevo). Dne 6. o. mj. priredilo je Židovsko nacijonalno društvo Herzlovu svečanost u svečanoj dvorani društvenog doma. Bilo je to jedna tako impozantna manifestacija, kakove u.nas još nikada nije bilo. Blizu 900 osoba napunilo je dvoranu a blizu 200 ih morade otići, jer nije bilo -više nikakova mjesta. Bili su zastupani svi sarajevski židovski krugovi sefardski i aškenaski reprezentacije općina, škola, društava itd. Svečanost je počela iza 9 1 /* sati na večer i potrajala do preko U l /* sali. U ime žid. uac. društva otvorio je svečanost ing. O. Grof pozdravivši sa ne( koliko riječi općinstvo i upozorivši na značenje svečanosti. Dr. Becker je upravo savršeno dvije pjesme od Zuckermanna i Nordaua i postigao veliko odobravanje. g Lav St e r n iz Zagreba držao je spomen-slovo. Njegov je govor premda je potrajao preko 1 sa t a saslušan vanredno pozorno, jer je vrlo popularno i emperamentno prikazao značenje Herzla i cijnnizma i današnje stanje židovskoga pitanja. Njegov je govor bio često prekidan burnim odobravanjem i postigao ogromno oduševljenje Iza kratkog odmora recitovao je g. Papo izvrsnu špansku pjesmu sarajevskog pjenika Kappona, pa su deklamator i pjesnik bili nagraJjeni pljeskom. Dr.Al tara c (Altis; držao je pjesničko spomenslovo Herzlu u španskom i njemačkom jeziku, a zatim je ing. Grof zaključio svečanost upozorivši na konkretne zadaće, što nas sada čekaju, naročito na potrebu što veće pripomoći Palestini Unišio je na dobrovoljnim prinosima 4000 kruna. Općinstvo se razišlo u vrlo svečanom i oduševljenom raspoloženju. 29. pr. mj. bile su u svim hramovima i školama svečane spomen-službe u počast herzla, koje su bile vrlo brojno posjećene. Nadrabin i Dr. Levi i Dr. Weszel držali su vrlo dobre prigodne govore.

(Bjelina) Vrijedno djevojačko cijon. društvo ~Poalot-Cijon“, htjede takodjer, da 20. tamuza odade poštu najvećem Židovu sadašnjosti, dru. Herzlu. Ova plemenita naJ*kana nije se, na žalost, mogla pretvoriti u djelo, premda su sve priprave bile učinjene. Manjkalo je još samo dopuštenje oblasti. Na najveće iznenadjenje, kotarska je oblaszabran la održavanje proslave s predlgžet nim programom „iz političkih razloga 4- . Ova je zabrana to čudnovatija, što su u isto vrijeme u više mjesta Bosne održane slične proslave s istim programom. Spominjemo Sarajevo, Banjaluku i Bihać. Ali ne samo u Bosni, već i u ostalim zemljama monaikije i inozemstva, održane su posvuda bez zapreka proslave u spomen židovskog velikana Herzla. Očito, značenje Herzlove svečanosti nije bjelinskim oblastima dovoljno poznato, pa ih je valjalo uputiti. A trebalo ih je upozoriti i na to, da iz političkih razloga ne može biti u Bjelini zabranjeno, što je u cijeloj Bosni dozvoljeno. ( Banjaluka .) Dne 30. lipnja u 6 sat poslije podne održana je uz prisuće mnogobrojnog općinstva čedna proslava godišnjice smrti našeg velikana dra. Teodora 4 Herzla u prostorijama društva , Kađima“. Iza svečanog slova, održanog po sumišljeniku g. lsaku R, Poljokanu, slijedilo je kratko predavanje gdjice. Jauke Quittner o znamenovanju Herzlove osobe i njegovih djela.

BROJ 14.

,Ž 1 D O V« (HAJ’HUDI)

STRANA 3