Židov

ŽIDOV

GIfSIO-ZA- PITAN JA-ZI DOVSTVA

Cijonisti pred mirovnom konferencijom.

Cijonistički prijedlozi prihvaćeni. Londonska konferencija.

Berlin, 2. marta. (Brzojav). Londonska konferencija otvorena 24. februara. Prisustvuju preko pedeset delegata iz Engleske, Amerike, Franceske, Palestine, Busije, Poljske, Južne Afrike, Australije, Belgije, Egipta, Argentine, Holandje, Cehoslovačke, Jugoslavije, Grčke, Švicarske, Skandinavije; zatim zastupnici Poalecijona i Mizrahista. Weizmann i Sokolov izvjestili o položaju n Palestini i o zahtjevima, što će biti predloženi mirovnoj konferenciji. U ponedjeljak odputovao je Weizmann u Pariz. TI utorak nastavak debate o politič. pitanjima. U zaključnoj riječi priopćuje Sokolov, da je upravo primo od Pichona predgovor svojoj: >Povjesti cijcnizma«, u kojem Pichoai izriče simpatije za cijonizam. - Poslije podne debata 0 narodnim zahtjevima, općenito židovskoj 1 naročito cijcnističkoj politici, te mirovnoj konferenciji, Sokolov priopćuje, da židovske delegacije mnogih zemalja borave u Parizu ili onamo putuju, da tamo n sporazumu s cijonističkom delegacijom vijećaju o obdržavanju zasnovane konferencije nah rodnih vijeća. Sokolov otputovao u srijedu u Pariz. U četvrtak 27. februara saslušala je m krovna konferencija Weizmanna i Sokolova. Vijećanja s njim« potrajalo je jedan i tri četvrte a ta. Vrlosu zaidovoljni. ' Pojedinosti slijede. Hainfke. Berlin, 3. marta (Brzojav). Londonski dopisnik štok hol niskog dopisnog ureda javlja: '"Mirovna konferencija izdala je slijedeći komunike: 28. februara primljeni su dr. Weizmann i Sokolov, koji su zastupali svjetsku cijonističku organizaciju; Silva\n Levi prof. na College de France i Andree Spire, obojica od francuske cijon. organizacije i U s i šk i n, koji je zastupao ruske Židove. Rasprava sa cijonistima potrajala je gotovo dva sata. Weizmannn i Sokolov predložili su, da bi savez naroda 1 u najbližem razdoblju upravljao Palestinom. Pri tome neka bi zapao Veliku Britaniju mandat, da upravlja zemljom, s nalogom, da je preobrazi n židovsku zajednicu. Cijonsti zastupali su stanovište, da će uz valjanu upravu i ako se bude dala Zidovima prilika, đla iskoriste pomoćna vrela zemlje, ponarasti židovsko pučanstvo za 25 godina na pet do šest milijuna. Nežiđovsko pučanstvo uživati će sva prava i biti će pod zaštitom Velike Britanije kao mandatara saveza naroda. „ Nadopnnjujući gornji brzojav javlja kopeiuhegenski cijonistički ured još slije-

deće potankosti: Usiškin je držao na konferenicji jevrejski- govor. Govorili su još Siivain Levi i Andree Spire.; Cijonistički prvaci vrlo su zadovoljni uspjehom vijećanja. Hantke. Berlin, 3. marta (Brzojav). O raspravama londonske konferencije javljai londonski dopisnik štokbclmskog židovskog dopisnog ureda :j Doktor Eder podnio je izvještaj palestinske komisije, delegat

(Haag) izvjestio je o budućem radu u Palestini. Konferencija je stvorila rezoluciju, kojom izrazuje priznanje židovskim vodjaraia za njihov dosadanji rad. Konferencija odgodjena je do poned jelka, kada će se Weizmann, Sokolov i Usiškin vratiti iz Pariza. Konferencija je izabrala iz svoje sredine komisije za organizaciju, kolonizaciju, emigraciju, odgoj, politiku i narodna prava. Hantke.

Berlin, 5. marta) 1919. (Brzojav Cijonißtiekog Äkcijonog Odbora Savezu cijonista J ugoslavi je.) Židovski nov'jiadkti ured u Stockholms braojavlja: Balfour je odaslao cionističkoj delegaciji u Parizu čestitku saopćujnći joj, d « su cijonistički pr ijed 1 o z i jednoglasno pihvaćeni. Sadržaj ovih prihvačnih zahtjeva objašnjava ovaj daljnji brzojav iz Stockholma: 1. marta nastavile su se rasprave s cijonističkom delegacijom pred mirovnom konferencijom. Weizmann je govorio engleski, Sokolov franceski, Usiškin jevrejski. »Times« primjećuje, da se u mirovnoj konferenciji nakon tisućljeća opet čula jevrejska riječ. Weizmann je u intervju-u, koji je izašao u »Timesu«, izjavio, da je zadovoljan s tečajem rasprava i da s pouzdanjem iščekuje prihvat cijonističkih zahtjeva. U političkim krugovima u Parizu vlada jednodušno jednako mišljenje. Memorandum obasižc četrnaest stranica, ima modro-bijelu naslovnu stranicu, datiran je sa 3. februara, a potpisan je po lordu Rothschild u, Sokolovu i Weizmannu u ime svjetske cijonističke organizacije, nadalje u ime cijonističke organizacije Rusije po Roso v u, u ime američke cijonističke federacije po Mačku, Wis e-u, Friedenwald u, miss Gold u, Robinsonu i de Haas u, osim toga u ime Židova Palestine opet po Sokolovu i Weizmannu. Spis počinje s istorijskim uvodom te sadržaje izjave raznih vlada u prilog osnutku židovske domaje, rezolucije eijonistlčkoga kongresa i kongresa američkih Židova. Iza toga iznaša između ostalih ove prijedloge: § 1. Visoke ugovarajuće stranke priznaju istorijsko pravo židovskoga naroda na Palestinu i pravo Židova, da na novo izgrade Palestinu kao narodnu domaju. § 2. bavi se granicama Palestine. § 3. traži, da se suverenitet nad Palestinom preda Savezu Naroda i da se Velika Britanija odredi po Savezu Naroda njegovim mandatarom. § 5. traži, da se u Palestini moraju stvoriti takovi politički, administrativni i ekonomski uvjeti, koji će omogućiti osnutak narodne domaje za židovski narod i stvaranje autonomije židovske zajednice. Pri tome se izrijekom naglašava, da se ne smije učiniti ništa, što bi moglo krnjiti gradjanska ili religijska prava nežidovskih općina, koje tamo postoje, a niti prava ni političkoga položaja Židova u drugim zemljama. Mandatar Saveza Naroda treba da unapredjuje useljivanje Židova u Palestinu i stvaranje zaokruženih židovskih naseobina, da podupire Židovsko Vijeće u Palestini u izvadjanju plana židovske domaje, treba da podjeljuje koncesije za javne radnie iza iskorišćivanje pomoćnih vrela zemlje. Mandatar bi nadalje imao najopsežnijim mjerama podupirati težnje za samoupravom.

Manifestacije u Londonu. Berlin, 5. marta 1919. (Brzojav Cijonističkoga Akcijonoga Odbora Savezu cijonista Jugoslavije.) Židovski novinski) ured u Stockbolmu brzojavlja: U subotu, dne 1. marta u veče, bila je u Londonu veličanstvena oijonistička manifestacija, koja sa održala u prostorijama Queensball. Nazočno je bilo preko 3000 osoba. Predsjedao je Smarja Levin, a govorili su de Haas, Baron des s, Berlin, Slousch, aainitetslki kapetan srpske vojske dr. David A 1 bal a, Pod liše vski, Je-1 in, Goldblum. U rezolucji, koja je jenoglasno prihvaćena, izražava se potpuno povjerenje oijo mističkim vodjama u Parizu i odobrava njihov rad oko obnove Palestine, te >m se u ime svib delegate odaslao pozdrav.

GOD. 111.

UPRAVA I UREDNIŠTVO s ZAGREB. PETRINJSKA ULICA BR. 22 PRIZEMNO. •••••••• RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. •oooootaaatoMM

10. ožujka 1919. ZAGREB 8. adar šeni 5679.

PRETPLATA: OOÜIbNJt K 20—, PoLUOOD. K 10-—, ČETVRTOOD ...eo«, k 5 ._ POJEDINI 8R.60 ElL.*«* IZLAZI TRI PUT MJESEČNO. —

BROJ 9.