Židov

ništa što izdašnije podupre. Povedenim sabiranjem nšlo je 3.000 K za Savez. Nakon izvještaja privremenog mjesnog odbora te delegata na zemaljskoj konferenciji B. F r e u n d-a, predlaže se stalni mjesni nar. žid. odbor, što se per aeclajmp.tionem prima. Odbor se konstituirao ovako: Predsjednik: Sigmund Frank; tajnik: Karl Bier; blagajnik: Alfred Herzl; komesar za( Ž. N. F. gđa. Selma Bier; komesar za »Židov« Adi Herzog. Odbornici: Armin Baum, Felix Baum, Berthold Freund, Leopold Gross, dr. Daniel Klein, Oskar Winkler. Židovski nacijonalni rad u Tuzli. Smatralmo kao dužnost, da pomoću Vašeg cijenjenog lista obavijestimo Židove izvan tuzflanske okolice o našem radin. Još godine 1918. osnovalo se ovdje na inicijativu g. Josipa Pessacha i g. Ignatza Eosnera židovsko nacijonalno društvo, koje obdržaje svake subote sijela sa čestim predavanjima. Unutar tog društva organizirala se na poticaj g. dr. Konstantina omladina sa svrhom, da se u židovsko-nacijonalnom duha» naobrazi, te sudjeluje u nacijonalnom društvu. Predsjednik omladinske organizacije bila je gdjica. Ruža Halberstamm, mili budući da ostalvlja Tuzlu, prešla je ta čast i dužnost na bivšeg podpredsjedinifca sumišljenika Ludwiga Katza. Podpredsjednik je sada gđa. Serena Sternberg, sestra nekadašnjeg predsjednika Bar-Giore, pokoja noga dr. Adolfa Wieslera; tajnik je drug Ivo Goldstein, a knjižničar smmišljen ik Otto Goldstein. U odboru su nadalje gđice. Rachela Altarac, Berta Pinto i Vaßly Goldstein. Kao sekcija omladinske organizacije smatra se židovsko nacijonalno tambnraško društvo »La Alliansa«, a radi se sada oko osnutka gimnastičke i športske sekcije. Stvoreno je i djevojačko društvo pod vodstvom gđe. Lnize Zalocser, koja je poznata kao agilna Židovkinja u Tuzli. Velike zasluge za djevojačko društvo ima gđica. Sonja Thau, sestra osnivača BarGiore, nažalost pokojnoga Johanna Thana. S velikim marom i požrtvovnosti naiuča)vao je g. dr. Konstantin mnogobrojnim učenicima i učenicama hebrejski jezik. Na ovom mu se trudu i ovim putem zahvaljujemo. Omladinska organizacija rado bi stupila u kontakt s ostalim židovskim udrugama u Jugoslaviji. Pakrac. (Purimska zabava). Židovska narodna omladina priredila je u Pakracu dne 12. ožujka 1919. svoju Purimsku zabavu koncert sa plesom. Kod koncerta su sudjelovali naši sumišljeuici iz Zagreba i to: G. Palvao Beck, koji je vrlo krasno otpjevao ariju iz opere »Židovka« te pjesmicu »Bješe Židov«. Gdjjcai Štefa Steuer, deklamovala je s dubokim shvaćanjem Rosen feldove pjesme »Moje čedo« i »Prodavačica! svijeća«, kojom je publiku sasvim osvojila. G. Žiga Hirschler je umjetnički odsvirao na glasoviru dvije piese. Iza koncerta razvio se vrlo animirani ples nz vojničku glazbu domobranskog puka SHS iz Zagreba. Ova je zabava u svakom pogledu vanredno uspjela, a moramo i spomenuti našeg sumisljendka g, Roberta Schrengera* iz Pakraca, koji je dvoranu okitio u židovskom nacionalnom stilu tako, da je ista bila vanredno ukusna, Novisad. (osnutak žid. udruženja). Dne 7. veadena, 9. marta 1919. osnovali su ovdašnji Židovi na poticao gosp. Josefa

Brandeissa »Židovsko nacijonalno udruženje«. Predsjednik novog društva je g. dr. Mathias Sattler; podpređsjednik, đr. Alex. Nomes, tajnik Lampel Bela, a blatajpaik g. Mathias Löwy. Osim toga izabran je još odbor od 22 lica. Za židovski dom u Bijelini. Na putu Brod—Zagreb našlo se nekoliko naših sumdšljeaLka, te na poticaj naših revnih sugradjana sakupiše izraedju sebe lijepu svoticu od 651 K za naš dom. Darovali su: Ignac Šlojmovič, Vilnkovci K 200, Ida Ričer, Osijek 50 K, Kon Žiga, Osijek 10 K. te BjclinČani Avram Finzi 200 K„ a Samuel Krausz i Bernhard Slojmović po 50 K. Osim toga darovaše gore spomenuti još K 91. Židovska opatima grada Bjeline zahvaljuje plemenitim darovateljima najtuplje. Povjerenicima Žid. nar, fonda. Ponovno molimo povjerenike, da nam bezodvlalčno pošalju ispisane i neispisane blokove mirovnih čekova. Povjerenici odgovorni su za svaku knjižicu, odnosno za svaki ček koji manjka.

Širom svijeta.

Židovski narodni fond. Za ovu najpopularniju židovsku instituciju, koja je znamenit faktor pri djelu obnove Palestine, sabrano je u godini 1918. ukupno 2,245.799 franaka (u godini 1917. samo 1.747.278 franaka). Od svote sabrane u god. 1918. otpada na Zidove Jugoslavije oko 150.000 kruna. Savez naroda i Zidovi. Medj u narodni kongres saveza naroda, koji je sredinom marta vijećao u Bernu prihvatio je jednoglasno rezoluciju, kojem se cdredjuje, da se i Židovi prime u Savez naroda, kao ravnopravan član. »Times« o Palestini. U opširnom članku o Palestini piše »Times« i slijedeće: Diakle stoji mirovna konferencija pred zadatkom da u Palestni stvori takovu političku i administrativnu organizaciju, keja će omogućiti Židovima svih zemalja, da izgrade svoju narodnu domaju, a da ne krnje prava ostalih narodnosti n zemlji. Cijonisti opet nastoje, da izbjegnu svakom zapletaju, koji hi mogao nastati dodirom s religioznim problemima Palestine. Oni otvoreno priznaju, da se zaštita, uzdržavanje i uprava svetih mjesta kršćanstva mora povjeriti kršćanskoj vlasti, a isto tako da se moraju štovati rel’giozna čuvstva muhamedanaca. Što se tiče odnosa izmedju Arapa i Židova, to nema bojazni, da hi moglo doći do sukoba izmedjn ovih dviju rasa. Izjava madjarske vlade. Madjarska narodna vladia poslala je cijonističkoj organizaciji dopis slijedećeg sadržaja: Madjarska vlada simpatizira sa cijonističkim pokretom, fcojii hoće da podigne n Palestini narodnu domaju za Židove, te smatra da je opravdana želja:, da se židovsko pilanje riješi u smislu zahtjeva pravde i kulture .. Siročad u Palestini. Odkad sn Englezi okupirali zemljn. mnogo je već učinjeno za židovsku siročad. Pojava plaćućeg djeteta, sto prosjaci po ulicama, nestlata je. Djeca su sabrana i predana raznim uzgajalištima. Imade oko 5000 židovske siročadi. Osnovana su nova sdrotištial s jevrejskim nastavnim jezikom. Mnogo je djece smješteno u kolonijama. U ratarsku školu Mikve Israel primljena je stotina siročadi. Pogromi a Argentini. (Brzojav Cionističkog Akcijonog Odbora Savezu Cijoaiflta JugosLalvije.) Berlin, 5. marta 1919. Stockholmski židovski novinski ured javlja, da je u Buenos Aires-u buknuo pogrom, te vlada veliki strah pred boljševizmom. Vojnici i Indijanci, podupirani po policiji, navalili su na židovsku četvrt i usmrtili mnogo Zidova. Pogromi u Ukrajini. Premdai jie spoj s Ukrajinom prekinut, ipak su doprle na zapad vjerodostojne vijesti o pogromima. Dne 15. februara izvele su podivljale kozaoke rulje etrahovt pokolj u Proskurovu, gdje su takodjer i opljačkali Židove, bako da je općina uništena. Slične vijesti stižu iz Tarnopola, Strija, Hcdoonaaa i Praemislanija. Ukrajinske vlasti nemaju snage ni da zapriječe sveopću anarkiju, od koje Židovi neizmjerno trpe. Talijanski državnici o židovskom« pokretu. Nas sumišljenik, dr. Artur Rosenberg imao je prilike, da na svojem putovanju u Italiji govori s uvaženim talijanskim državnicima o židovskom pokretu, te piše o tom u »Wiener Morgenzeitung« : »Imao sam prilike za vrijeme svoga boravka u Rimu, da dvaput govorim b bivšim ministrom predsjednikom Luigijem Luzzatijem o suvremen im židovskim pitanjima. Luzzati, koji prati s interesom sva židovska pitanja, a isto tako i sva talijanska javnost, bio je vrlo slabo upućen o progonima Židova u istočnim državama. Razlaganje o toj stvari saslušao je Luzzati očitim uzrujavanjem. Potresen pozvao je svoga sina iz pokrajsne sobe, da bi i on bio svjedokom izvještaja o zločinima, koji su počinjeni na Židovima. Luzzati nastojao je, da si razjasni mogućnosti, koje bi bile podesne, da momentalio pomognu i da osiguraju sanaciju za budućnost. Predložio sam cijonistički program s njegovim trim osnovnim zahtjevima, a Luzzati obećao je, da će se zauzeti za ostvarenje njegovo i zborom i pismom, no izričito je naglasio, da cn ne bi htio da vidi ostvarenje posebne židovske države u Palestini Teško mu je, da nađe razliku između domaje i samostalne države. Konačno je izjavio Luzzati, da one Židove, koji izdaju svoje židovstvo,, prezire i mrzi. Govorio sam nadalje s predsjednikom »Pro Israel e«, zastupnikom vojvodom Giovannijiem Colonna di Cesaro. Di Cesaro dao mi je u jednosobnome razgovoru razjašnjenje o položaju Zidova u Italiji i odnošaju talijanske javnosti prama cijcnizmu. Razložio mi je, da u Italiji uopće ne postoji židovsko pitanje, j|er Židovi nijesu samo po zakonu jednakopravni, već i socijalno i društveno. Italija će već u vlastitom interesu svagdje podupirati eijonistički pokret, a osobito na pariškoj konferenciji, jer stvaranje malih država na istoku leži u njezinom interesu. Predlože doduše stanoviti razlozi, koji onemogućuju zastupnicima Italije na mirovnom zboru, da uzmu inicijativu u židovekomje pitanju, Italija će podupirati eijonistički pokret kao i armenski, jer se mora predmnijevati, da će iz židovske zajednice, čim budu pred postave dozrele, postati samostalna država.

STRANA 6.

»Ž 1 D O V“ (HAJHUDI)

BROJ 10.