Židov

Balfour o židovskom pitanju i cijonizmu.

Kako smo već javili, napisao je britski državni tajnik spoljiašnjih djela, Mr. Balfour, predgovor Sokolovijevoj knjizi »Povijest cijonizma«, koja će doskora izaći. Donosimo ovaj predgovor, koji glasi: »Po mojem je mišljenju sumnjivo, da li je od koristi, ako netko, tko nije sam podrijetlom ili po vjeri Židov, kaže samo i jediau riječ kao uvod jednoj knjizi o cijonizmu. Ali moj prijatelj, gospodin Sokolov reče mi, da sam mu prije nekog vremena dao povoda očekivanju, da bi mu, kad nadodje vrijeme, iskazao tu malu uslugu. Budući da na to polaže važnosl, ne smiju me spriječavati moje osobne sumnje glede važnosti ovakovog predgovora. Jedino, što me za to osposobi juje, jest, da sam se svagda zanimao za židovsko lutanje i da sam u prvim, godinama našega stoljeća, kodno je antisemitizam u istočnoj Evropi bio akutan, najboljim svojim intencijama podupirao gospodina Chamborlaina, koji je tada bio tajnik u kolonijalnom uredu i nastojao da omogući osnutak židovske domaje u istočnoj Africi pod britskim barjakom. Onda se mislilo, da će Židovi, koji su bježali pred progonima, osnovati zajednicu, u kojoj bi mogli prema vlastitom religioznom razvitku tradicionalnim načinom mimo živjeti l>ez vanjskog spriječavanja i bez straha; pred nasiljem. Ova je osnova bila jamačno dobro mišljena, te je, kako mi se čini, imala mpoge prednosti. Ali je imala ozbiljan nedostatak: Nije bila cijonizarn. Kušala je, da nadje utočište za ljude židovske religije i židovskog podrijetla u području, koje je daleko od zemlje, u kojoj je ovaj narod nastao, u kojoj se pojavila ova religija. Rasprave, što sam ih vodio sa drom. Weizmannom u mjesecu siječnju god. 1916. uvjeriše me, da se svjetska povijest ne može na ovaj način mimoići i da je, hoće li se za židovski narod, koji je već gotovo devetnaest stoljeća bez otačbine, naći domaja, uzaludno tražiti je na bilo kojem drugom mjestu izvan Palestine. Ali, moglo bi se pitati, zašto moramo u slučaju Židova uzeti osjećaj za domom jače u obzir, nego li recimo kod kršćana, ili budista! Sve istorijske religije prdbudjuju osjećaje, koji kružni« ciko onih mjesta, što su po riječima i djelima, životu i smrti onih, koji su ih stvorili, postali sj>omonm jest ima. Bez sumnje se moraju ovi osjećaji uvijek s poštovanjem susretati, nu nitko ne misli na to, da bi se područja, u kojima leže ova časna mjesta, sistematski i punom br:žljivosću imala naseliti duševnim potomc'ma onih, koji su ta mjesta« učinili glasovitim. Ako se kroz stoljeća ni jesu promijenili posjednici jli stanovnici, onda smo time vrlo zadovoljni. Ako je ali torrm drugačije, onda se ne trudimo, da suzdržimo tijek povijesti. Nitko ne će tražiti, da osnujemo budističke kolonije u Indiji, staroj domaji budizma, ili, da u korist kršćanstva obnovimo pustolovne križarske vome raših sredovječnih prerija. Vrijedi li to za budizam ili kršćanstvo, zašto morr-’e b‘ tkogod pitati to ne vrijedi u slnčaju židovstva i Židova! Odgovor na to glasi: Jer se radi o različitim slučajevima. PoHožaj je Židova za-

seban na svoj način. Za njih stoje podrijetlo, vjera i zemlja u takovoj unutarnjoj vezi, kakove nema ni u jodnom drugom narodu, u nijedne druge religije i nijedne druge zemlje. U nijednom drugom slučaju ne nalazimo sljedbenike jedne od najvećih religija, koje (govoreći općenito) svijet pozna, samo medju pripadnicima jodnoga jedinoga malenoga naroda. Kod nijedne druge religije nije nekadašnji razvoj tako usko skopčan sa dugom političkom istorijom jednog malenog područja usred država, koje su daleko moćnije, nego li bi ovo ikad moglo da bude. Ciljevi i nade nijedne druge religije, koje se očituju u jeziku i predodžbonom krugu, ni jesu u svoju tumačenju tako ovisni o uvjerenju, da« će se jedino iz ove jedne zemlje, jedino po ovoj jednoj istoriji, jedino po ovom jednom natrodu nauka po cijelom svijetu raširiti. Uslijed čudnovate i nesretne sudbine jest baš ovaj narod medjn svim narodima, koji je posvema sačuvao svoju narodnu svijest, rastavljen od svoje zemlje, putuje kroz sve zenčlje, te nije nigdje bio u stanju, da si sa.m stvori organiziranu socijalnu zajednicu. Samo cijonizarn tako bar vjeruju cijonisti može ovu tragičnu sudbinu da üblaži. (Svršetak slijedi.)

Bilješke.

Izdanja Saveza Cijnnista. Troškom i nakladom Saveza C i.ion ist a Jugosflavirje štampane su u obliku brošure: 1. Potrebo i zahtjevi, prema referatu dra. Aleksandra Licht a, izneseno" dne 6. sijfečiijia '1919. u zemaljskoj'eijcnistiekoj konferenciji u Zagrebu. 2. P r a v i 1 n i k Saveza C i j o n is t a Jugoslavije i Poslovni red M jesnih c i j o n 5 s t i e k i h organizacija’. Radi nabave ovih brošura; valja se obraditi na S. C. J.. Zagreb, Petriujska ulica 22. „Novi život Primili smo prva tri broja ovoga glasila „Društva apstlnenata u Hrvatskoj i Slavoniji“ i „Velike srpske lože neutralnog gut-tempierskog reda“ Glasilo stoji u službi borbe protiv alkoholizma, a izlazi pod pokroviteljstvom povjereništva za socijalnu politiku u Zagrebu. Sadržaj dosada izašlih brojeva biran je i poučan, pa može svakome biti od koridi. Ve<* kao pridadnici one zajednice, koja je od vajkada tražila od svojih članova trezvenost i zaziranje od žestokih rrća, preporučamo najtoplije našim čitateljima pretplatu „Novog života Tpeauehoctu“, a naročito očekujemo, da će naša omladina, koja te’i za novim židovskim životom i trezven ; "ajedničarskim radom, marljivo č'tati glasilo antielkohoiičara. . Novi živ A TpeancHorr“ izlazi svakog rmeseca. Ruk> obi i novac šalju se na alresu: Zagreb, Kipni trg 9. I. Pretplata iznosi godišnje K 5; za đake, radnike i učitelje K 3’50. Organizaciji “id. književnika J umjetnika. U januaru osnovano je u Beču »Udruženje žk v n kih učenjaka, književnika i umjetnika. B mi ah (Puh)*. Stojeći na židovsko-nacijonair m j gramu, svrha mu je dvojaka: 1. Sabiranje duševnih sila za ciljeve židovskog pokreta i 2. j>od/upiranje članova u stručnim i ekonomskim pitanjima. Udruženje je uredilo odjeljenje za pravnu zaštitu i otvoriti će doskora vlastiti dom, koj čo sloja i i u službi društve-

nosti i kulturnih zadataka. Predsjednikom novog udruženja izabran je privatni docenat dr. Harry Torczyner. Adreso; glasi: Wien 1., Conoordiaplatz 4. Cafš Industriellen. »Jüdische Jugendblätter«. Prvi broj ovog novog židovskog omladinskog lista izašao je s biranim sadržajem. Surađuju ugledni pedagozi, učenjaci, rabini i književnici. List izlazi dvaput mjesečno. Adresa): Jüdisches Jugendheim. Wien 11. Obere Donauslrasse 91. Stiege 11., Stodk I.

BROJ 10.

„ŽIDOV“ (HAJHUDI)

STRANA 7.

PANIKA POLLAK JOSIP FELDBAUER zaručeni Daruvar. Zagreb. U ožujku 1919.

n. mm nasu. m shum ZAGREB. Petrl.ijska ulica 3. Telefon br. 12—19. Proizvodnja uložaka od žica za krevete, te skraćivanje i natezanje istih, kao i svi ostali bravarski i mehaničarski poslovi primaju na brzu i solidnu izradbu.

Advokat Df. I povratio se iz vojništva i otvorio svoju odvjetničku pisarnu u Brodu na Savi. ]e u I

Oglas natječaja. Kod židovske bogoštovne općine u Travniku otvara se natječaj na mjesto vjeroučitelja, koji mora uz to da zastupa i rabinera Natjecatelji moraju svakako poznavati perfektno hebrejski i srpsko-hrvatski jezik, a mogu biti i Aškenazi ako su u stanju moliti besprikorno prema sefardskom izgovoru. Ponude sa opširnim podacima o osobi natjecatelja, njegovim naukama, dosadašnjem službovanju i zahtjevima, neka se šalju na židovsku bogoštovnu općinu u Travnik. Eventualni putni trošak platit će se samo onim, koji budu pismeno pozvan da dodju u Travnik. Travnik, dne 20. Januara 1919. 19. Šebat 5679.

i ZIDOVSKÜ IBEBiCi I OBAIIiH BIKU D. D. j TUZLA. ; ! Otpočela je svojim radom dne l.fe- : : brnara 1919. te je otvorila dne 1. marta g ■ * D iste godine svoju g i fi'ijalu u Bjelini. I I Obavljaju te »I talml pokloni :: Hinili! j : ;: robno odijeljenjel : • j Z n. publiku najpovolniji uslovi I i i najkulantnije provedenje sviju : I naloga. i fdefon interurban 122.