Židov

gislativniin i adminstrativnim pitanjima velik udjel, ono će kooperirati sa palestinskom vladom i imeredovat će između njega, između Židova Pailestine i Židova u Kalotu. To će židovsko vijeće imati bditi nad tjm, da se sve učini, kako bi se što prije židovska narodna domaja razvila do židovske države, te će u svoje vrijeme imati udjela na ostvarenju te države. Prvi svjetski kongres Židova imao bi da se održi najkasnije do konca ove godine u Jerušalajimu, da izabere prvo židovsko vijeće, kojebi već 1. siječnja 1920. imalo početi djelovati. Jasno je, da će upravo svjetski kongres Židova omogućiti izvođenje takove organizacije židovskoga naroda, koja će biti kadra mobilizovwtl sve energije i' sva sredstva, koja su potrebna, da se izgradi židovska narodna domaja u Palestini. Poreci simpatija velikih vlasti i demokracije i pored povoljnih prilika u Palestini, taj Je pothvat tako težak poteškoće leže gotovo isključivo u Galutu da će trebati velikih,napora cijeloga židovskoga naroda da se što prije dode do cilja. Cijonistic.ka će organizacija u sporazumu s vladom velike Britanije privuć na suradnju cijeli židovski narod. Ne zato, jer se sama osjeća nepozvanom ili preslabom ili jer se misU razići.. C i jonist ić ka organizacija postaje sve jača i ne misli se razići, jer će još dugo imati svojih specijalnih zadataka. Nu ona se stavljajući opće narodnu stvar iznad partajskih obzira u skladu sa svojim tradicijama već damals brine, ela židovskomu narodu stvori što pozvanijn, sposobniju i širu reprezentaciju i da inu mobiliše što više jiotpore makiair se time eventualno i učinila suvišnom u budućnosti. Očekujemo - prema zaključcima londonske cijouističke konferencije manifest akcijonoga odbora, koji će židovskomu narodu kazati, što mu je dužnost u ovome času. Taj je manifest 'moždia već iz : šao, a nije do nas došao radi saobraćajnih zapreka. Ne sumnjamo, da će cio židovski narod na taj manifest odgovoriti s onim oduševljenjem i s onom spremom, koja je potrebna, kojoj se Herzl nadao, n koju uz naše vođe nepokolebivo vjeruju i naši veliki prijatelji Balfour i Wilson. A uvjereni smo. da ni Židovi Jugoslavije ne će htjeti zaostati, da će se natjecati, da sebi u izgradnji židovske narodne domaje osvoje dolično mjesto! 1 Svjetski kongres Židova jest jedna' od najvažnijih i najpotrebnijih ustanova u radu oko obrazovanja židovske narodne domaje. Svežidovski Zemaljski kongresi jesu preduvjeti za Svjetski kongres Židova. To' trelia da svaki Židov shvati, to treba da jedan drugome tumači, kako bi ustanova kongresa naišla kod Židova na potpuno razumijevanje . Priprave za izbore i saziv svežidovskog kongresa Jugoslavije već su u tečaju, pa je potrebno, da se i > naši snmišljenici. a naročito, mjesne cijonistieke organizacije priprave, kako bi što brže i bolje izvršili poziv vodstva u toj stvari, čim se taj objavi Položaj židovskoga naroda' i stanje cijonizma toliko se promjenilo pobjedničkim stupom naših vođa pred mirovnim zborom, da se u tempu i načinu našega rada moramo odsele prilagoditi novom vremenu i velikim zadacimai. Prestanimo s krzmanjem i mlitavošću, treba da odsele radimo brzo

i mnogo, energično i požrtvovan), da što prije presadimo milijune naše nesretne braće u židovsku narodnu domaju, da tamo postanu preporođenim židovskim narodom. Lav. Stern.

Slovenci i Židovi.

Dah mržnje udara nam Zidovima u obraz malo ne dnevno iz listova' slobodne demokratske Slovenije: u prvom redu iz organu »Liberala«, »Slovenski Narod«, ali ne zaostaje mnogo ni »Slovence«, »Jugoslavija«, »Večernji list«, »Straža«, »Novo Doba«, »Domovina«, »Slovenski Korotan«. Pitanje je Židova na dnevnome redu. Diže se kuka i motika,, jer da bi se Židovi mogli doseliti u Sloveniju, mogli bi svojim kapitalom doći iz hrvatskih i srpskih krajeva preko Sutle i tu osvojiti gospodarske pozicije. Treba dakle da im se zatvore granice Slovenije, šio više, ida se istjeraju iz kraljevstva Srba, Hrvata i SlovenacaTo je glas javnog mnijenja l , što se čuje iz Slovenije ljeta 1919. Neki je dan donio »Slovenski Narod« vijest, da u Ljubljani imade već tridesetak židovskih porodica i da' se organ izu jn u nekakovu korporaciju. I on se zgraža nad tom činjenicom. Listajmo malo po slovenskoj povjesnici! Ima-lome dugo, vi je kov i su minuli, kako Židovi podigoše u Ljubljani veliku sinagogu. Godine 1213. pala' je žrtvom požaru stara bogomolja onda Židovi, koji od pamtivijeka nastavahu zemlje kranjskih i korotanskih vojvoda, podigoše u slavu svoga jedno jedinoga Boga velebni Bet-hamidraš, o kojcitm se mnogo pripovijedalo u cijelom židovstvu. Dosta mirno živjeli sn Židovi u slobodnoj, sretnoj Sloveniji, bavili su se zanatom, poljodjelstvom, trgovinom, imali su svoje škole, svoje sudove. Onda dofljcše Habsburgovei, nestade kranjske vojvodine’ i posta »Innösterreich«. Godine 1495. sastadoše se u Grazu na poziv cara delegati Štajerske, Koruške i Kranjske, da se vijeća i zaključi o izgonu Židova. Ali kranjski delegati ne htjedoše da pristanu na taj okrutni i bezumni zahtjev, koji je značio upropaščenje Židova, ali i osiromašenje zemlje. Dekret cara Maksimi!ijana iz Wörtha. godine 1496-, kojim se izgone nemilosrdno svi Židovi, ne proteže se na Kranjsku. Ali već 1. siječnja 1515. dozvoljnje se gradu Ljubljani, da protjera Židove. Nijesu tada više u Ljubljani, a ni u cijeloj Sloveniji vladali Slovenci, već njemačka gospoda, njemački biskupi. »Ali škofje so prišli iz Solnograda; bli so Nemei in najhnjši zašćitniki germanske državne sile« kaže dr. Bogumil Vošnjak u svojoj ovih dana izašloj knjizi »Poglavje 0 stari slovenski demokraciji«. Jednako, kao protiv slovenskoga kmeta, koji je tražio »pravdu«, bili su grofovi 1 biskupi i protiv Židova. Ali Židovi našli' su zaklon u slovenskog seljaka, ta živjela je dugo još slobodna ideja reformatora. Leopold I. piše 6. septembra 1672- »an den Landeshauptmann Wolf Graf Auersperg«, da pored svih carskih zapovijedi još uvijek ima Židova u selima Kranjske. Tek je Karlo VI. 1718. izagnao potpunoma Židove iz Kranjske.

Nijesn dakle Slovenci tjerali Zidove iz Slovenije, već Nijemci, oni isti Nijemci, što no uništavahu i htjedoše da unište svaku slovensku »besedu« u zemlji, što no ne izagnaše samo Židove, već i slovenske otadžbenike, što no zapališe uz jevrejske i sve slovenske knjige. Tek pod krilima Napoleonskoga orla, □ novoj Iliriji, osvanu opet slovenska knjiga. U isto doba., 1809., iza vijek ova opet se naseljnju Židovi. Nestade Ilirije, povrati se Austrija) i Franz L izdaje Hofkanzleidekret od 10. decembra 1817., koji zabranjuje Židovima nastan i boravak u Kranjskoj! Tako je, poštovani »Slovenski Narode«, došlo do toga, da ! u Ljubljani nije bilo ni Židova ni židovske korporacije, i tek nejasne bajke, tek priče pričahu narodu o tim strašnim Židovima. Slovenski' se narod probudio iz stoljetnog sna 1 i njegovi sinovi, koji no pođjoše u svijet, vidješe, kakovi su u istinu ti Židovi. i Vidje ih i najveći sin slovenskog naroda dr. Franc Ksav. Prešern, čije pjesme više od svega doprinješe k prolmbudjenju i oslobodjenju slovenskog naroda. Prešern obdario je prije osamdeset godina ne samo svoj slovenski narod, već i nas Židove svojom baladom »Judovsko dekle«. Ta te pjesma, podsjeća na najljepše židovske pjesme Heina i Vrhlickoga. Zamisliš li, da je ta pjesma nikla u doba krajnje reakcije i intolerancije, bit će tj još dirljivija. Roda Abrabamov’ga kći za Prcšerna je »judcv.ska lepa deklca«, kojoj kršćanski mladić kaže: »Da 1 ljubit moram vse ljudi Tak vera moja me uči«. A danas u bijeloj Ljubljani, gdjeno se koči Prešernov spomenik kao simbol slobode slovenskog naroda, da se izgone Židovi, da se pita onoga, koji hoće da zaradi hljeba svojim duševnim i fizičkim radom, da li je Židov! Slovenski pjesnik to sebi drukčije zamišlja. A. Aškerc, možda još snažniji i veći pjesnik od Prešerna, napisao je prije nekoliko godina »Ahasver ob grmadi«. Vječni Žid dolazi u Sloveniju i vidi, gdjeno se pale krivovjerske slovenske knjige. Zamišljen stade pred pepelom i govori si: »Svet vrti se, svet vrti se! Pomnim, svoje dni so sežgali tirani žive še ljudi. Kaj grmad sem videl takih Strašnih sam povsod, koder vodil po kršćanskom svetu me je pot! Glej, in danes samo knjige krivovercev žgo! Njih papir se meće v ogenj a živi telo. Priđe čas 5® niti bnkev krivoverskih več v smrt nikjer ne bo obsojal zatiralcev meč! Kraljevala bo svobodna misel tišti čas.

STRANA 2.

»ŽIDOV* (HAJHÜDI)

BROJ 14.